Održaće se od 27. juna do 30 juna 2019. godine.
Prijavljivanje do 02.aprila 2019. godine.
Uslovi učestvovanja:
- Maksimalno trajanje predstave je 60 minuta, u obe kategorije, monodrame i pantomime.
- Termin probe je najviše 3 sata, na dan predstave.
- Vreme nameštanja scenografije, između dve predstave, ne bi smelo da traje više od 15 minuta.
Za učesnike Festivala uvrštene u selekciju, Festival obezbeđuje:
- Hotelski smeštaj sa dva obroka dnevno. Maksimalan broj učesnika za koje Festival obezbeđuje smeštaj i obroke je 3 za monodramu i 5 za pantomimu
- Naknadu za izvođenje predstave u iznosu od 50.000 rsd za trupu ili producenta predstave;
-Tehničku i administrativnu podršku;
- PR;
- Prevoz u lokalu.
- Najbolja predstava u kategorijama monodrame i pantomime po odluci stručnog žirija, biće nagrađena nagradom u iznosu koji će biti naknadno određen;
- Najbolja predstava, po mišljenju žirija publike, biće nagrađena nagradom u iznosu koji će biti naknadno određen;
Festival ne obezbeđuje dnevnice, niti pojedinačne honorare za izvođače i učesnike predstave. Festival ne nadoknađuje troškove puta i viza.
Prijave slati mejlom na
(sa naznakom: Za Festival monodrame i pantomime)
Prijava treba da sardži sledeće podatke:
1. Tačan naziv pozorišta sa kontaktima (ili pojedinca koji se prijavljuje),
2. Istorija pozorišta (ili biografija pojedinca),
3. Kast lista svih autora predstave,
4. Sinopsis predstave,
5. Žanr i trajanje predstave,
6.Program – katalog predstave i 3 fotografije,
7. Tačan broj učesnika koji dolaze na Festival i njihove funkcije u izvođenju predstave,
8. Tehnički zahtevi i karakteristike,
9. DVD sa snimkom cele predstave
Kontakt:
Izvršni producent:
Vuk Miletić
Email:
Tel: +381 64 138 96 94
Sinoć, na platou ispred Pozorišta lutaka Pinokio je održana svečana ceremonija otvaranja 44. Festivala monodrame i pantomime! Odabrani mladi eminentni umetnici, glumci, baletski umetnici, operski pevači i plesači su izveli performans reviju kostima, u izboru kostimografa Aleksandre Pecić.
Glumci Joakim Tasić, Ammar Mešić, Tamara Radovanović, operski pevači Sara Stefanović, Marko Pantelić, Mina Gligorić, baletski umetnici Marina Miletić, Dušanka Kaličanin, Željko Grozdanović, Maja Stojakov i scenski umetnici Andrijana Bjeladinović, Tamara Živković i Jovana Perić su kroz operu, balet, glumu i pokret izveli niz umetničkih fragmenata koji su izazvali oduševljenje u publici koja je posmatrala program.
Nakon završetka programa, publika se uputila u salu povodom nastavka ceremonije otvaranja.
Fotografije: Sanja Veljković
Poslednjeg, četvrtog takmičarskog dana publika je imala priliku da vidi tri predstave. Prva predstava poslednjeg dana festivala bila je “Gosti" Ivone Momirović. Mlada devojka za trpezom dočekuje posetioce, drage prijatelje, sa kojima razgovara. Sa njima se i svađa, od njih se i plaši. Od njih i beži, sa njima je i intimna. Toliko toga se dešava sa gostima, za koje uskoro shvatamo da nisu tu, niti dolaze. Nažalost, ni ne odlaze. Mnogo je gostiju, mnogo mraka, svetla, tuge i očaja za ovim stolom punim najgorih posetilaca na svetu, svojih sopstvenih.
Odmah zatim, nakon kratke pauze, čuveni nemački pantomimičar Volfgang Nojhauzen Nemo oduševio je publiku nizom pantomimskih skečeva u predstavi "Dar umetnosti pantomime". Pored korišćenja značajnih poznatih elemenata pantomime, Volfgang je čak uspeo da navede i publiku da se zajedno sa njim šminka, smeje, jede jabuku i plače. Bio je to virtuozitet klasične umetnosti pantomime!
Poslednjom predstavom "Šta ostaje posle zanosa" u Izvođenju Jelice Brestovac, završen je program u festivalskoj takmičarskoj konkurenciji. Ova monodrama nastala po tekstu i režiji Isidore Bjelice prati turbulentan i buran život kraljice Natalije Obrenović, odnosno najpre sve ono što se dešava u duši uznemirene žene nakon kraja jedne ljubavi. Utoliko kompleksnije koliko je njen položaj značajniji i u toj meri turbuletnije koliko je istorija te porodice i tog trenutka bila nemilosrdna prema svima njima, Jelica Brestovac je prikazala podeljenu, nestablinu ženu, koju je muka naterala da unutar sebe potraži snagu da preživi toliko toga, a da i dalje ostane verna svojoj zemlji, svom kralju i pre svega, samoj sebi.
Dok je žiri donosio odluke o nagradama, publika je imala prilike da vidi scensko ostvarenje “Ja, Isadora”.Ova suptilna plesno dramska monodrama nas je provela kroz ključne trenutke života Izadore Dankan na poseban, duboko poetski izraz, osvrćući se na tragične i potresne momente koji su ovu izuzetnu umetnicu oblikovali, a sve to u viđenju i izvođenju izuzetne, odsečne ali istovremeno i nežne Kristine Šikanić.
Nakon ove predstave, dočekali smo i svečano proglašenje ovogodišnjih dobitnika čuvene nagrade Festivala monodrame i pantomime, zlatne kolajne!
Fotografije: Sanja Veljković
Odmah zatim, nakon kratke pauze, čuveni nemački pantomimičar Volfgang Nojhauzen Nemo oduševio je publiku nizom pantomimskih skečeva u predstavi "Dar umetnosti pantomime". Pored korišćenja značajnih poznatih elemenata pantomime, Volfgang je čak uspeo da navede i publiku da se zajedno sa njim šminka, smeje, jede jabuku i plače. Bio je to virtuozitet klasične umetnosti pantomime!
Fotografije: Sanja Veljković
Veliki broj publike ispratio je sve tri predstave i proveo je još jedno veče uz jedan od najstarijih festivala u Zemunu! Prva predstava drugog takmičarskog dana bila je "Ja sam ptica ja sam sve!"u izvođenju Katarine Orlandić.
Zaokružena čeličnim zatvorom sopstvenih ograničenja, vođena nevidljivom silom otelotvorenom kroz tri senke/demona koje je vode i pokreću tamo kuda neće, Katarina nam priča priču o čuvenoj Fridi Kalo i svim silama dilemama i mračnim dubinama koje su je pritiskale i na kraju i ugasile. Zatim su usledile "Gruzijske pantomimske novele"!
Nežna i poetska, na tragu teatra plesa, predstava nas vodi kroz divne gruzijske nacionalne melodije i priča priču o životnim vrednostima, otelotvorenim kroz brigu o grožđu, koje postaje vino, koje donosi život, koje raste i stari, koje se čuva i neguje i koje donosi nove ljude i novu budućnost.
Završetkom treće predstave "Život je loto" završen je drugi festivalski dan. Monika Romić je kroz lik koji je tumačila ispričala šta se dešava kada jedna sasvim obična porodica dobije sedmicu na lotou. Kroz veliku interakciju sa publikom i kroz rušenje četvrtog zida, zajedno smo čekali voz iz Bara, i na kraju demokratskim principima glasanja odlučili kako će se predstava završiti.
Fotografije: Sanja Veljković
Poslednjeg, četvrtog takmičarskog dana publika je imala priliku da vidi tri predstave. Prva predstava poslednjeg dana festivala bila je “Gosti" Ivone Momirović. Mlada devojka za trpezom dočekuje posetioce, drage prijatelje, sa kojima razgovara. Sa njima se i svađa, od njih se i plaši. Od njih i beži, sa njima je i intimna. Toliko toga se dešava sa gostima, za koje uskoro shvatamo da nisu tu, niti dolaze. Nažalost, ni ne odlaze. Mnogo je gostiju, mnogo mraka, svetla, tuge i očaja za ovim stolom punim najgorih posetilaca na svetu, svojih sopstvenih.
Fotografije: Sanja Veljković
Druga po redu pantomima, na ovogodišnjem festivalu, dolazi iz Gruzije. Nežna i poetska, na tragu teatra plesa, predstava nas vodi kroz divne gruzijske nacionalne melodije i priča priču o životnim vrednostima, otelotvorenim kroz brigu o grožđu, koje postaje vino, koje donosi život, koje raste i stari, koje se čuva i neguje i koje donosi nove ljude i novu budućnost.
Fotografije: Sanja Veljković
Dok je žiri donosio odluke o nagradama, publika je imala prilike da vidi scensko ostvarenje “Ja, Isadora”.Ova suptilna plesno dramska monodrama nas je provela kroz ključne trenutke života Izadore Dankan na poseban, duboko poetski izraz, osvrćući se na tragične i potresne momente koji su ovu izuzetnu umetnicu oblikovali, a sve to u viđenju i izvođenju izuzetne, odsečne ali istovremeno i nežne Kristine Šikanić.
Fotografije: Sanja Veljković
Prva na repertoaru, drugog festivalskog dana, bila je predstava "Ja sam ptica, ja sam sve!" u izvođenju Katarine Orlandić. Zaokružena čeličnim zatvorom sopstvenih ograničenja, vođena nevidljivom silom otelotvorenom kroz tri senke/demona koje je vode i pokreću tamo kuda neće, Katarina nam priča priču o čuvenoj Fridi Kalo i svim silama dilemama i mračnim dubinama koje su je pritiskale i na kraju i ugasile. Čekamo početak "Gruzijske pantomimske novele"!
Fotografije: Sanja Veljković
Druga predstava trećeg festivalskog dana "Komušanje mozga" Stojana Matavulja, počela je gromoglasnim aplauzom! U razgovoru sa publikom koji najpre priliči stand-up komediji, Stojan je sa publikom podelio kako je to biti u braku, kako su se Hrvati doselili na svoju prapostojbinu, kako je bilo posetiti opersku predstavu i brojne druge teme, neke nelagodne, neke teskobne, ali sve duhovite i svima zajedničke.
Fotografije: Sanja Veljković
U petak, 21. juna u prostorijama hotela Skala u Zemunu, održana je konferencija povodom 44. Festivala monodrame i pantomime. Na konferenciji su govorili Borislav Balać, direktor festivala i selektor Predrag Miletić, koji je novinarima predstavio ovogodišnji program festivala. Takođe na konferenciji je učestvoavao i naš poznati glumac i pantomimičar Marko Stojanović, predsednik Svetske organizacije pantomime i organizator Međunarodne konferencije o pantomimi, koja se održava u Beogradu u isto vreme kada i festival.
Foto: Sanja Veljković
Na svečanoj dodeli nagrada na 44. Festivalu monodrame i pantomime, dodeljene su sledeće nagrade:
Zlatna kolajna "Maja Dimitrijević" za monodramu „Svetozar treći“ u izvođenju Ivana Perkovića.
Zlatna kolajna za pantomimu „Gruzijske pantomimske novele“ u izvođenju Gigi Lorije i Salome Pilišvili.
Nagrada Miodrag Andrić – Ljuba Moljac za najboljeg mladog glumca/glumicu Danki Sekulović za ulogu u predstavi „Not the right leg“.
Stručni žiri radio je u sastavu Molina Udovički Fotez, dramaturg, Milan Caci Mihailović, glumac i Dragana Bošković, kritičar i teatrolog (predsednik).
Žiri publike, jednoglasnom odlukom Zlatnu kolajnu „Siniša Dašić“ dodelio je Stojanu Matavulju za predstavu „Komušanje mozga“.
Žiri publike radio je u sastavu Jelena Markov, diplomirani inženjer geologije (predsednik), Marko Radojičić, inženjer telekomunikacija, Miloš Mićović, maneken, Branislava Popović, penzioner, Dragana Medić, master inženjerskog menadžmenta.
Fotografije: Sanja Veljković
Obrazloženje stučnog žirija
Stručni žiri 44. Međunarodnog festivala monodrame i pantomime u sastavu Dragana Bošković predsednik, Milan Caci Mihailović i Molina Udovički Fotez od ponuđenih monodrama, od kojih je većina bila, za razliku od pantomima, bez visokog umetničkog kriterijuma dostojnog ovog festivala, doneo je odluke:
1. Da se Nagrada za najboljeg mladog glumca/glumicu Miodrag Andrić- Ljuba Moljac dodeli Danki Sekulović za ulogu u predstavi ,,Not the right leg“.
2. Da se Zlatna kolajna za pantomimu dodeli izvođačima Gigi Loria i Salome Pališvili za predstavu ,,Gruzijske pantomimske novele“.
3. Da se Zlatna kolajna ,,Maja Dimitrijević“ dodeli glumcu Ivanu Perkoviću za ulogu u predstavi ,,Svetozar treći“.
Obrazloženje žirija publike
Jednoglasnom odlukom žirija publike, dodeljujemo Zlatnu kolajnu „Siniša Dašić“, umetniku Stojanu Matavulju za predstavu Komušanje mozga.
Matavulj je po mišljenju publike bio najcelovitiji na secni a svojim rečitim izrazima uspeo da zadrži našu pažnju od prvog do poslednjeg trenutka.
Smeh koji se čuo salom je potvrda naše jedinstvene odluke.
Najlepše se zahvaljujemo se svim umetnicima na učešću i organizatorima hvala na ukazanom poverenju.
Predstava "Not the right leg" otvapa pitanje komparacije pozorišnih metodologija, teatara pokreta, fizičkog teatra, pantomime, plesnog i koreodramskog teatra, a sve ove aspekte sadrži ova predstave. Kroz duhovite i akrobatske pokrete Danka Sekulović priča priču o jednoj nezgodi, neostvarenoj karijeri, pronalasku drugog, zanimljivog, drugačijeg puta, koristeći čak i lutke, senke i mnogo toga drugog, a sve u cilju pričanja jedne koherentne, interesantne i duhovite priče.
Ovim se završio treći festivalski dan!
Fotografije: Sanja Veljković
Druga festivalska predstava, a prva ovogodišnja pantomima "Pierrot" u izvođenju gosta iz bugarske Aleksandra Ilijeva, eminentnog pantomimičara svetskog ranga je priča o unutrašnjim borbama i dilemama. Inspirisano likom Pjeroa iz italijanske Komedije del arte, ovo delo prikazuje veliku promenu kroz koju je prošao naš lik., greko grubosti do samospoznaje i umirenja. Praćeno najboljim praskama struke, Ilijev nas provodi kroz fine elemente pantomimske umetnosti. Ovim je završen prvi festivalski dan, uz burno beogradsko nevreme i kišu.
Fotografije: Sanja Veljković
27. jun - četvrtak / Pozorište lutaka Pinokio, Bulevar maršala Tolbuhina 1
19:00
Revija pozorišnih kostima, priredila kostimograf Aleksandra Pecić,
Prateći program
19:30
Svečano otvaranje Festivala
Festival otvara
ELIZABETA ĐOREVCKA, dramska umetnica
20:00
"Šta me snađe", Anđelka Prpić, Srbija
22:00
"Pierrot” Aleksander Iliev, Bugarska
28. jun - petak / Pozorište lutaka Pinokio, Bulevar maršala Tolbuhina 1
19:00
"Ja sam ptica, ja sam sve!",, Katarina Orlandić, Srbija
20:20
"Gruzijske pantomimske novele", Gruzijski državni teatar pantomime Amiran Šalikašvili, Gruzija
21:10
"Život je loto", Monika Romić, Srbija
29. jun - subota / Stara Carinarnica, Kej Oslobođenja 32
11:00
Promocija knjige "Antologije savremene srpske komedije", urednik Radomir Putnik
29. jun - subota / Pozorište lutaka Pinokio, Bulevar maršala Tolbuhina 1
19:00
"Not the right leg", Danka Sekulović, Srbija
20:10
"Komušanje mozga", Stojan Matavulj, Hrvatska
21:45
"Svetozar treći", Ivan Perković, Srbija
30. jun - nedelja / Pozorište lutaka Pinokio, Bulevar maršala Tolbuhina 1
19:00
"Gosti", Ivona Momirović, Srbija
20:10
"Dar umetnosti pantomime", Volfgang Nojhauzen Nemo, Nemačka
21:10
"Šta ostaje posle zanosa?", Jelica Brestovac, Srbija
22:10
"Ja, Isadora", Kristina Šikanić, Srbija
Van konkurencije - u čast nagrađenih,Prateći program
23:00
Dodela nagrada i svečano zatvaranje Festivala
Juče je u u restoranu Stara carinarnica, bila priređena promocije knjige “Antologija savremene srpske komedije” autora Radomira Putnika u izdanju izdavačke kuće „Zepter book world“.
Radomir Putnik (1946), dugogodišnji saradnik Festivala monodrame i pantomime, diplomirao dramaturgiju, a bavi se pisanjem poezije, proze, drama, televizijskih scenarija i teatroloških ogleda. Njegovi tekstovi su prevođeni na makedonski, rumunski, i mađarski. Kao priređivač ove antologije, Putnik je u svojoj napomeni na kraju knjige naveo da je prilikom izbora komedija želeo da čitaocima ponudi uvid u najznačajnije komediografske tekstove napisane posle Drugog svetskog rata.
Smatrajući da je komedija među Srbima doživela svoj puni zamah šezdesetih i sedmdesetih godina 20. veka i da je dobila zasluženo mesto u repertoarima naših i stranih pozorišta. Pored veoma obimnog predgovora Putnik je napisao biografije svih komediografa koje je uvrstio u Antoilogiju i podsećajući režisere i pozorišta na komedije koje su neopravdano zaboravljene i odavno skinute sa repertoara, a još su uvek aktuelne.
„Izbor sam načinio vodeći se načelom da svaki pisac treba da bude zastupljen jednim tekstom i tako je u antologiju ušlo 15 komedija koje u širokoj paleti podžanrova kao i osobenih autorskih pristupa pružaju detaljan uvid u savremene tokove aktuelne srpske komediografije“ istakao je Putnik.
Antologija obuhvata komedije: “ Razvojni put Bore Šnajdera“(Aleksandar Petrović) „Generali ili srodstvo po oružju“(Borislav Pekić). „Kosančićev venac 7″( Slobodan Selenić), „Kazanova protiv don Žuana“ (Miodrag Ilić) „Čudo u Šarganu“(Ljubomir Simović), „Osmejak svetog Spiridona“(Slobodan Stojanović) „Siroti mali hrčki“ (Gordan Mihić)“Dve leve i dve desne noge“(Miloš Nikolić), „Strankadžije“ Radoslav Zlatan Dorić, „Je li bilo kneževe večere“(Vida Ognjenović), „Zmaj od Srbije“( Miladin Ševarlić) „Kralj i njegov komediograf“ (Milovan Vitezović) „Kaskader“ (Branislav Petković)“Ništa bezTrifolija“(Rusomir Bogdanovski“ i „Grobljanska ulica“ (Nebojša Romčević).
Fotografije: Sanja Veljković
Otvaranju festivala i predstavama prvog festivalskog dana prisustvovali su članovi Svetske organizacije pantomime, među kojima je bila i ćerka Marsela Marsoa, kao i velika delegacija izraelskih pantomimičara. Članovi stručnog žirija su reditelj Molina Udovički Fotez, glumac Milan Caci Mihailović kao i dramski kritičar i teatrolog Dragana Bošković. Članovi žirija publike čine Marko Radojičić, inženjer telekomunikacija (predsednik), Miloš Mićović, maneken, Branislava Popović, penzioner, Dragana Medić, master inženjerskog menadžmenta i Jelena Markov, diplomirani inženjer geologije.
Fotografije: Sanja Veljković
Tokom trajanja festivala, svakog dana se održavaju radionice koje vodi prof. dr Ivan Pravdić. Studenti i mladi stvaraoci uz usmerenja mentora, pratiće sve predstave na festivalu i izneće svoje kritičko mišljenje o svim stvarima koje su videli, ali i o novim tendencijama u svetu monodrame i pantomime.
Fotografije: Sanja Veljković
Nikada nije bilo ovoliko prijava za naš festival kao ove godine. Proteklih godina je bilo u proseku dvadeset do četrdeset prijavljenih predstava, a ove godine sedamdeset. Razmišljajući o tome, neminovno se pravi paralela između uvođenja obaveznih master studijskih programa i dodatih obaveza kreiranja monodrame među studentima glume. Ova novo-otkrivena renesansa za naš festival sve studente glume tera da, hteli oni to ili ne, budu gurnuti u najteži vid glumačkog izražavanja - monodramu.
Treba se podsetiti tok posebnog i snažnog osećaja prazne pozornice i vas na njoj. Tog burnog sveta i straha koji vas navodi da, potpuno sami, prođete kroz konfuziju osećanja i kroz borbu, i to strašnu borbu kako biste došli do gotove, kvalitetne i snažne predstave.
Na samom početku, a posle inicijalne ideje, počinjete da tražite tekst ili dramaturga koji će monodramu napisati, počinjete da tražite saradnike, na desetine ljudi koji su vam potrebni, da bi došli do predstave kojom ćete ispuniti svoju dušu i pokazati da je put kojim ste krenuli pravi. Ovo je put kojim su većina prijavljenih predstava prošli, barem monodrama mlađih učesnika.
U plejadi tih divnih talentovanih glumaca, treba pomenuti Anđelku Prpić koja doduše iza sebe ima proverene i dokazane saradnike kao što su Nebojša Romčević kao autor teksta, i Branka Đurića Đuru kao reditelja.
To je svakako ogromna pomoć i podrška Anđelki Prpić, ali ničega ne bi bilo da njena Jovanka Joka Jakovljević nije iznijansirana tanana dušica koja se teško snalazi u ovom bezkrupuloznom društvu i koja ne ume sama da pronađe rešenje koje joj se u predstavi ili u životu nameće, a to je put časti i bračna vernost ili uspon u karijeri. Nažalost, česta dilema današnjeg sveta.
„Pierrot“ Aleksandra Alijeva iz Bugarske, reditelja, pedagoga, producenta, antropologa, glumaca i pantomimičara predstavlja omaž liku Pjeroa iz Komedije del arte, inspirisan brojnim iskustvima ovog talentovanog pantomimičara. Katarinu Orlandić, kao Fridu Kalo, demoni smrti, demoni ljubomore i straha, demoni umetnosti ne ostavljaju na miru, oni su ti koji upravljaju njenim životom, oni joj pokreću ruke, noge, telo, glavu, oni kontrolišu njene osećaje, njenu radost, tugu, sreću, njen celokupni život.
U jednom trenutku pomišljamo da će se Frida otrgnuti iz čeljusti demona nudeći im svoju ljubav, ali Fridini demoni slikaju svoju sliku, govore svoju priču. Podsetnik na činjenicu da svako od nas živi sa svojim demonima, od kojih neke kontrolišemo, a neki kontrolišu nas. Pažljivo birajmo i pažljivo se borimo. Sam naslov monodrame Katarine Orlandić „Ja sam ptica, ja sam sve!“ govori sam za sebe.
„Gruzijske pantomimske novele!“ reditelja, scenografa, kostimografa i kompozitora Amirana Šalikašvilija obrađuje temu novele „Vinograd“, gde se uz gruzijsku narodnu muziku prezentuje tema rođenja deteta, novih generacija, a sve kroz opsežan simbolizam i poetiku. Veliki broj ljudi harzarderski rešava neke svoje životne probleme.
Popriličan broj ljudi pokušava da svoju finansijsku nemoć reši igrajući loto, igre na sreću, a samo kao što znamo,mali broj u tome uspeva.Monika Romić nije uspela u predstavi Život je Loto,ali je zato uspela da u svojim bravurama u stilu komedije del arte pokaže kako se vlada scenom. U predstavi „Not the right leg“ - Ne prava noga, ili ne desna noga sa posebnim zadovoljstvom gledamo solo performans cirkuske akrobatkinje i dramaturga Danke Sekulović.
Pantomimske predstave predstavljaju i dalje dramski sektor u samom začetku, pa kako i dalje nemamo ni školu pantomime, a kamo li samostalno pantomimsko pozorište, sa posebnom pažnjom pratimo pojavu Cirkusfera i Danke Sekulović sa kompletnim timom. Ovo je predstava koja vraća nadu u život naših samostalnih pantomimičara, i otvara vrata ka drugačijoj viziji pantomimske umetnosti.
Stojan Matavulj je tek po stupanju u bračnu zajednicu počeo da razmišnja o svom životu, bezbrižno mladalačko doba on ne spominje i sa stupanjem u brak počinje takozvano „Komušanje mozga“. Razmišljanje o nastanku svemira, o Adamu i Evi, o tašti, tastu, ženi, toalet dasci, nedostatku kulturnog obrazovanja, pa sve do raspada Evropske unije, i dalje i duže. Šta sve jedan brak učini od čoveka!
Ivana Perkovića naša publika već zna sa 41. festivala preko predstave „Pesnik za Pesnike“.U predstavi „Svetozar Treći“, Svetozara sve vreme muči nekrofilična dilema koliko će i kome nedostajati kada njega ne bude bilo. Ljudi su skloni da sve što im se dešava pretvore u cirkus, a svetozar je taj koji će sve to da osudi i ismeje. Nije normalno da ljudi žive sami. Iz samoće proizlaze raznorazna razmišljanja, koja mogu biti i destruktivna i poražavajuća.
U samoći ljudi počinju da pričaju sami sa sobom, počinju da im se priviđaju stvari, da im se priviđaju ljudi, počinju da pričaju sa njima, da se svađaju, zameraju jedni drigima i ulaze u otvoreni sukob. Ivona Momirović u monodrami „Gosti“ priča o jednoj usamljenoj ženi i njenom paranoičnom strahu od samoće putem depresije, najpoznatije bolesti srećnih i spokojnih.
„Dar umetnosti pantomime“ čuvenog nemačkog pantomimičara, autora, reditelja i glumca Volfganga Nojhauzena, zvanog "Nemo" prezentuje manje i više poznate elemente pantomimske umetnosti, koji su objedinjeni pod višeznačnim nazivom dar umetnosti.
Malo se zna o srpskoj kraljici Nataliji Obrenović koja je, iako popularna kod srpskog naroda, tokom celog svog života trpela poniženja i prevare, razočarenja i izdaje, sve do progonstva. Jelica Brestovac u monodrami Isidore Bjelice, „Šta ostaje posle zanosa“, priču vezuje za sve prevarene žene, njihovu patnju i nemoć da išta promene.
Na kraju, rezimirati tematski ovogodišnju selekciju, jasno se uočava objedinjujući faktor, koji navodi na to da su teme unutrašnje sumnje, smrti, okrutnog društva i dubokih razočarenja zajednička potka koja nas sve budi i uznemirava, i koja glasno govori da je aktuelnost i savremenost ovogodišnjeg Festivala monodrame i pantomime upravo u tome da i dalje, kroz borbu i strah, nastavi da nas drži budnim i spremnim kroz zajedničke teme koje nas sve obuhvataju.
Predrag Miletić
Selektor
Prva festivalska predstava je bila "Šta me snađe" u izvođenju Anđelke Prpić. Karakter Jovanke Joke Jakovljević, mlade supruge koju muče intimne, lascivne i poneke prizemne dileme, Anđelka je iznela uverljivo i duhovito, čime je započeo festivalski program. Prepuna sala Pozorišta lutaka Pinokio je dugim aplauzom pozdravila Anđelku Prpić.
Fotografije: Sanja Veljković
Poslednjom predstavom "Šta ostaje posle zanosa" u Izvođenju Jelice Brestovac, završen je program u festivalskoj takmičarskoj konkurenciji. Ova monodrama nastala po tekstu i režiji Isidore Bjelice prati turbulentan i buran život kraljice Natalije Obrenović, odnosno najpre sve ono što se dešava u duši uznemirene žene nakon kraja jedne ljubavi. Utoliko kompleksnije koliko je njen položaj značajniji i u toj meri turbuletnije koliko je istorija te porodice i tog trenutka bila nemilosrdna prema svima njima, Jelica Brestovac je prikazala podeljenu, nestablinu ženu, koju je muka naterala da unutar sebe potraži snagu da preživi toliko toga, a da i dalje ostane verna svojoj zemlji, svom kralju i pre svega, samoj sebi.
Fotografije: Sanja Veljković
U prepunoj sali Pozorišta lutaka Pinokio sinoć je svečano započeo 44. Festival monodrame i pantomime. Nakon svečane ceremonije i performansa otvaranja, voditeljka Biljana Đurović je, kao i godinama do sada pozdravila publiku, pozvala direktora festivala Borislava Balaća da se obrati publici. Borislav se zahvalio publici, donatorima i dobrotvorima festivala i poželeo svima uspešan festival. Zatim je voditeljka pozvala Elizabetu Đorevsku da od predsednika Opštine Zemun, Dejana Matića primi ključeve grada Zemuna, kao važan i tradicionalan deo ceremonije. Na kraju, glumica Elizabeta Đorevska je poetskim i emotivnim govorom svečano otvorila festival.
Fotografije: Sanja Veljković
"Svetozar treći" Ivana Perkovića je upravo završen. Dobri starac Svetozar priprema sebi samom sanduk kako bi svojoj porodici olakšao svoj sopstveni odlazak i prepričava nam priču o tome kako je jednom, zamalo, umro. Jedan od onih ljudi koji odlaze, dragi deda koji svoju babu kudi i beskrajno voli, znak vremena koje zauvek nestaje, Ivanov Svetozar je uverljiv, emotivan i realan. Lepo dostignuće mladog Ivana Perkovića!
Fotografije: Sanja Veljković
Počeo je i treći takmičarski dan! Prvom predstavom "Not the right leg" otvoreno je pitanje komparacije pozorišnih metodologija, teatara pokreta, fizičkog teatra, pantomime, plesnog i koreodramskog teatra, a sve ove aspekte sadrži ova predstave. Kroz duhovite i akrobatske pokrete Danka Sekulović priča priču o jednoj nezgodi, neostvarenoj karijeri, pronalasku drugog, zanimljivog, drugačijeg puta, koristeći čak i lutke, senke i mnogo toga drugog, a sve u cilju pričanja jedne koherentne, interesantne i duhovite priče.
Druga predstava trećeg festivalskog dana "Komušanje mozga" Stojana Matavulja, počela je gromoglasnim aplauzom! U razgovoru sa publikom koji najpre priliči stand-up komediji, Stojan je sa publikom podelio kako je to biti u braku, kako su se Hrvati doselili na svoju prapostojbinu, kako je bilo posetiti opersku predstavu i brojne druge teme, neke nelagodne, neke teskobne, ali sve duhovite i svima zajedničke.
Treća predstava trećeg festivalskog dana je bila "Svetozar treći" Ivana Perkovića. Dobri starac Svetozar priprema sebi samom sanduk kako bi svojoj porodici olakšao svoj sopstveni odlazak i prepričava nam priču o tome kako je jednom, zamalo, umro. Jedan od onih ljudi koji odlaze, dragi deda koji svoju babu kudi i beskrajno voli, znak vremena koje zauvek nestaje, Ivanov Svetozar je uverljiv, emotivan i realan. Lepo dostignuće mladog Ivana Perkovića!
Ovim se završio treći festivalski dan!
Fotografije: Sanja Veljković
Završetkom predstave "Život je loto" završen je drugi festivalski dan. Monika Romić je kroz lik koji je tumačila ispričala šta se dešava kada jedna sasvim obična porodica dobije sedmicu na lotou. Kroz veliku interakciju sa publikom i kroz rušenje četvrtog zida, zajedno smo čekali voz iz Bara, i na kraju demokratskim principima glasanja odlučili kako će se predstava završiti.
Fotografije: Sanja Veljković
