Prijavljivanje do 10.aprila 2016. godine.
Uslovi učestvovanja:
- Maksimalno trajanje predstave je 45 minuta, u obe kategorije, monodrame i pantomime
- Termin probe je najviše 3 sata, na dan predstave.
- Vreme nameštanja scenografije, između dve predstave, ne bi smelo da traje više od 15 minuta.
Za učesnike Festivala uvrštene u selekciju, Festival obezbeđuje:
- Hotelski smeštaj sa dva obroka dnevno. Broj noćenja će biti dogovoren sa organizatorom;
- Naknadu za izvođenje predstave u iznosu od 50.000 rsd za trupu ili producenta predstave;
- Tehničku i administrativnu podršku;
- PR;
- Prevoz u lokalu.
- Najbolja predstava u kategorijama monodrame i pantomime po odluci stručnog žirija, biće nagrađena nagradom u iznosu od 60.000 rsd;
- Najbolja predstava, po mišljenju žirija publike, biće nagrađena nagradom u iznosu od 40.000 rsd;
Festival ne obezbeđuje dnevnice, niti pojedinačne honorare za izvođače i učesnike predstave. Festival ne nadoknađuje troškove puta i viza.
Aplikacioni list
Poslati na adresu:
Pozorište Pinokio, Goce Delčeva 1, 11 0070 Novi Beograd, Srbija
(Za Festival monodrame i pantomime)
Odnosno na email adsresu:
1. Tačan naziv pozorišta sa kontaktima;
2. Istorija pozorišta;
3. Kast lista svih autora predstave;
4. Sinopsis predstave;
5. Žanr i trajanje predstave;
6.Program – katalog predstave i 2-3 fotografije;
7. Tačan broj učesnika koji dolaze na Festival i njihove funkcije u izvođenju predstave;
8. Tehnički zahtevi i karakteristike
9. DVD sa snimkom cele predstave
Selektor Festivala Direktor Festivala Milovan Zdravković Borislav Balać
Kontakt:
Izvršni producent: Vuk Miletić
Email:
Tel: +381 64 138 96 94
Svečanom ceremonijom otvoren je 41. Festival monodrame i pantomime! Publici se prvo obratio direktor festivala Borislav Balać, a zatim je festival otvorio Matija Bećković govorom kojim je postavio pitanje o pravim vrednostima života u kojem živimo. Nakon toga, predsedniku programskog saveta festivala Predragu Miletiću su uručeni ključevi grada od strane predstavnika Opštine Zemun Žarka Dronjka. Program je vodila Biljana Đurović.
Poslednjeg dana takmičarskog programa, kao prva predstava te večeri, nastupila je Katarina Orlandić sa predstavom ANELIS, SNOVIĐENJE PO DNEVNIKU ANE FRANK. Izgubljena između sna i jave, između užasa fašizma i bolne svakodnevnice, naslućujemo nevinu dečju dušu male Ane Frank, osuđene na hitro odrastanje i tužan kraj.
Nakon Anelis, publici se predstavila pantomima ONEMELI BUNJUEL KOTS Teatra, priča bazirana po Bunjuelovoj komičnoj priči, nadrealna tragikomedija, koja publiku vodi svojim posebnim putevima između mašte, snoviđenja i smeha.I na kraju ovogodišnjeg festivala, kao poslednja predstava takmičarskog programa, nastupila je Milena Živanović sa predstavom Edit. Veliki dah svežine za kraj!
Milena Živanović je kao Edit donela snažnu i uverljivu izvedbu, punu emocija i iskrenosti, koju je publika pozdravila najsnažnijih aplauzom ovogodišnjeg festivala. Sugestivna gluma, ispraćena muzičkim numerama i sjajnom autorskom muzikom, prikazala nam je Edit Pjaf kao da je tu, pred nama.Nakon završetka takmičarskog programa, čekajući rezultate žirija, nastupio je Beogradski aforističarski klub čitajući probrane aforizme.
Na svečanoj dodeli nagrada na 41. Festivalu monodrame i pantomime, donešene su sledeće nagrade:
Zlatna kolajna "Maja Dimitrijević" za monodramu
Nebojša Milovanović "Stand down"
Zlatna kolajna za pantomimu
Ljilja Fredrikson i Ana Stanišić "ZiP iT"
Nagrada "Ljuba Moljac" za mladog glumca
Milena Živanović "Edit"
Zlatna kolajna publike "Siniša Dašić"
Milena Živanović "Edit"
Nagrada za inventivnost
Nebojša Milovanović "Stand down"
Stručni žiri radio je u sastavu Slobodan Beštić, dramski umetnik, predsednik, Kalina Kovačević, glumica i Snežana Zablaćanski, balerina i koreograf. Žiri nagrade za inventivnost radio je u sastavu Nemanja Maraš, docent u institutu za umetničku igru, predsednik, Ivana Ljujić i Jovana Ikonić. Žiri publike radio je u sastavu Branko Najhold, hroničar Zemuna, predsednik, Jelena Bibić, akademski slikar, Milan Odžić, ekonomista, Rada Dragićević, službenik, i mihailo Dašić, predstavnik hotela „Skala“.
ODLUKA STRUČNOG ŽIRIJA
Stručni žiri zlatnu kolajnu za monodramu Maja Dimitrijević dodeljuje Nebojši Milovanoviću.
Nebojša Milovanović je glumac izrazite individualnosti koji u okviru žanra koji je izabrao postigao vrhunac glumačkog umeća, kako u govornim partiturama tako i u komunikaciji sa publikom. Posebno je zanimljiv izbor poezije i način interpretacije jer je u okviru ovog žanra spojio nespojive elemente. Osim ispovednog tona, misaonosti u govorenju poezije, Nebojša Milovanović je postigao i nivo društveno angažovane predstave.
Stručni žiri nagradu Ljuba Moljac - Miodrag Andrić za najbolju mladu glumicu dodeljuje Mileni Živanović.
Predstavljajući život Edit Pjaf, Milena Živanović je pokazala izuzetnu emotivnost, glumačku transformaciju i lični stav u odnosu na temu koju je prikazivala. Sa velikom veštinom interpretirala je muzičke partiture. Glumački jednostavna, ubedljiva, tačna i snažna prikazala je život Edit Pjaf sa pravim umetničkim pokrićem, sa jednostavnim a efektnim rediteljskim rešenjem.
Poštujući poslovnik Festivala monodrame i pantomime žiri odlučuje da zlatnu kolajnu za pantomimu dodeli predstavi „Zip it“ u izvođenju Ane Stanišić i Lilje Fredikson.
Pantomimičarke su uspele da na duhovit način ispričaju svoju priču, vešto kombinujući pantomimska sredstva, maštovitost i igrivost. Preporučujemo da na osnovu njihove veštine i talenta materijal razviju i obogate svoj scenski nastup.
Smatramo da je ponuda pantomimskih predstava bila nezadovoljavajuća i preporučujemo da se za sledeći festival ta ponuda obogati.
ODLUKA ŽIRIJA ZA INVENTIVNOST
Žiri za inventivnost je jednoglasno odlučio da Nagradu za inventivnost dobije predstava „STAND DOWN“ – autorski projekat glumca Nebojše Milovanovića.
Nebojša Milovanović svojim autorskim projektom inovativno, dovitljivo i duhovito otkriva poeziju i onima koji se ne bi za nju opredelili. Skoro misionarski oplemenjuje uzvišenim slikama koje smo zapostavili. Vrlo upečatljivim i energičnim izrazom kroz ličnu i istinitu priču spaja poeziju, muziku i slikarstvo, vešto se poigravajući različitim žanrovima. Dobro inkorporirane usklađene tehnike, ne ističući se posebno, stvaraju jedinstven doživljaj.
ODLUKA ŽIRIJA PUBLIKE
Žiri publike je odgledao sve predstave i zaključio da je kvalitet i monodrame i pantomime bio na ujednačenom i značaju Festivala primerenom nivou. Kao predstavnici publike članovi žirija su pratili reakciju gledališta na pojedine predstave. U tom smislu žiri je jednoglasno odlučio da Nagradu publike dodeli Mileni Živanović za predstavu Edit Pjaf.
Nakon proglašenja, predsednik programskog saveta Predrag Miletić je svečano proglasio 41. Festival zatvorenim.
Juče je u Teatru Carte Blanche, staroj kući Festivala iz vremena kada je tu bilo pozorište Pinokio, održan drugi takmičarski dan. Voditelj Biljana Đurović je najavila programske aktivnosti, i veče je započelo prvom predstavom Odbrana gospođe Klito Mestres. Dragana Varagić je, snažno vladajući glumačkom praksom, razgovarala sa samom sobom, jednom prisutnom, a drugom virtuelnom, sa platna. Pokazala nam je svoje unutrašnje tegobe i nevolje, i prikazala pripremu glumice da nakon dvadeset godina ponovo izađe na scenu u ulozi antičke kraljice Klitemnestre.
Naredna predstava je bila autorski projekat mladog Ivana Perkovića iz Republike Srpske pod nazivom Pesnik za pesnike. Perković nas kao Momčilo Nastasijević vodi kroz poetski i buran život ovog autora, pesnika i profesora. Uz neskrivenu i čistu emociju i dramski naboj, Perković je poveo publiku na divno putovanje kroz Nastasijevićev život, i podsetio na njegovo zaveštanje i veliki uticaj koji je imao na ovaj narod.
Treći nastup drugog dana je bila stend ap predstava STAND DOWN Nebojše Milovanovića, u kojoj nas glumac vodi kroz detalje svog ličnog života, prožete poezijom i humorom. Svojim sopstvenim, posebnim načinom interpretacije poezije, intrigira, obuhvata i preispituje, i iskazuje jasan stav o životnim vrednostima, problemima i svakodnevnim aktivnostima, ispraćen zvukom gitare i čašom hladnog piva.Povelje je učesnicima dodelila Ivana Nenadović, izvršni producent festivala.
Performansom Instituta za umetničku igru započela je ceremonija svečanog otvaranja 41. Festivala monodrame i pantomime. Devet umetnica izvelo je fragment predstave o Savi Šumanoviću.
Festival monodrame i pantomime i ove uspeo je da objavi knjigu čiji je sadržaj posvećen pozorišnoj umetnosti.
Teatrolog Radomir Putnik, ovogodišnji dobitnik nagrade za životno delo Lovorov venac koju daje Pozorišni muzej Vojvodine, objavio je knjigu Prepoznavanje pozorišta.
Knjiga sadrži pet poglavlja: Dramski pisci (o Bertoltu Brehtu, Samjuelu Beketu, Džordžu Bernardu Šou, Alfredu Žariju, Aleksandru Popoviću i Radoslavu Zlatanu Doriću), Dramaturške teme (O glumcima Milivoju Živanović, Inokentiju Smoktunovskom, Branku Pleši, Petru Kralju, Ivanu Jagodiću, Tomislavu Pejčiću), O monodrami, O televizijskoj drami, O teatrološkim knjigama (prof. Dr Radoslava Lazića).
Istaknuti slikar Milan Blanuša dao je likovni prilog za korice knjige, a zahvaljujući Gradskoj opštini Zemun, Sekretarijatu za kulturu skupštine grada Beograda i štampariji Birograf, knjiga je mogla da se objavi.
Na promociji knjige koja je održana 28. juna učestvovali su dr Marko Nedić, dr Zoran T. Jovanović, Milan Blanuša, Borislav Balać, dr Milovan Zdravković, Predrag Miletić i autor, Radomir Putnik.
Nakon svečanog otvaranja, započeo je takmičarski program 41. Festivala monodrame i pantomime. Prva predstava je bila "Glumac, kaži nešto smešno" Irfana Mensura u sopstvenoj režiji. Mensur istražuje perspektivu glumačkog zanata, igra se sa detaljima i motivima struke, govori o velikim ličnim vrednostima koje upravljaju umetničkim životima, i jasno ukazuje na elemene koji sačinjavaju posebnu, čudesnu dramsku struku - glumu.
Naredna predstava, ZiP iT, dvojca Ljilje Fredrikson i Ane Stanišić, prikazuje pantomimsku priču o malim detaljima ljubavi, poverenja i života. I treća predstava, Hrvatski bog na Marsu je duodrama Teatra 4 Zid iz Hrvatske nastala prema motivima drame Miroslava Krleže u logoru, pripovetke Baraka 5B i pesme Europa 1942. Predstava preispituje ulogu rata, današnjice i problema modernog sveta iz ugla jednog, nezadovoljnog čoveka koji se pored svega, bori i sa sopstvenim demonima.
Plakete povodom učešća na festivalu je dodelio Milorad Jovanović, pomoćnik direktora festivala.
Juče, 29. juna, u Umetničkoj galeriji „Stara Kapetanija“ na Keju oslobođenja u Zemunu je održan prvi dan „Radionice Žak Lekok“ koju vodi Violeta Đorđević. Radionica se nastavlja u istom terminu do 1 jula. Radionici su prisustvovali studenti glume iz klasa Olivere Viktorić, Dragane Varagić i Božidara Đurovića.
PLEMENITO NADMETANJE
U ovogodišnjoj ponudi pojavio se veliki broj predstava izuzetno kvalitatnih sa različitim idejama i estetskim formama. U prijavljenim predstavama dominiraju ideje i teme koje sam pokušao da svrstam u sledeće celine:
LITERATURA I POEZIJA - predstave rađene na predlošku literature i poezije.
U ovoj celini, prozna i poetska dela su inspirisala autore, potstakla ih na kreativnost pokrenuvši njihova umetnička bića. Posebnim umetničkim radnjama ova književna dela pretočena su u dramska dela – monodrame. Iz ove grupacije kvaltitetanih monodrama za program Festivala odabrane su:
Irfan Mensur: GLUMAC, KAŽI NEŠTO SMEŠNO
Predstava je urađena na principu obračuna malog glumca sa velikim pozorištem i obrnuto, velikog glumca sa malim pozorištem. Dramatrurški je obogaćuje dobar izbor poezije kojim se ilustruje emotivno stanje glumca, a kod publike se izazivaju empatije koje vode u setu, humor, uzvišena osećanja – snove ispunjene emocijama.
Nebojša Milovanović: STAND DOWN
Multimedijalna predstava, koja za osnovu ima prikaz života i dela umetnika u kombinaciji dokumentarnog kazivanja sa odličnom interpretacijom dobro odabrane poezije. Bazirana je na izuzetnom glumačkom izrazu i pobuđuje snažne emocije kod publike. U predstavi se koriste osmišljene video ilustracije i kvalitetna muzička podrška.
Đorđe Kukuljica: HRVATSKI BOG NA MARSU
Predstava je nastala po motivima iz dela Miroslava Krleže, dram U logoru, pripovetke Baraka 5B, pesama Evropa 1942 i Klaun. Tema predstave je – promišljanje intelektualca, nezadovoljnog situacijom na realnom svetu, spremnog da pravi novi pravedniji svet na nekom novom mestu, planeti Marsu. No, naziv planete potiče iz imena rimskog boga rata i to stvara posebnu atmosferu koja glumca usmerava na borbu umetničkim sredstvima uz pomoć prijatelja koji ga kroz muziku podržavaju na histrionskom putu, podstičući publiku da zajedno nađu odgovor u Krležinoj poetičnosti.
Aleksandra Malivuk: VATRE
Predstava tretira pet mitskih žena (Antigona, Marija Magdalena, Fedra, Safo, Klintemnestra) sa svim njihovim vrlinama i manama. One su, na nekoj vrsti uzvišenog suda, iako su ranije suđene i osuđivane, ponovo se preispituju i bore za svoju istinu. Umetnica vrlo uspešno koristi sve elemente glumačkog izražavanja, vraćajući nas u prošlost koju meša sa sadašnjošću. U predstavi su izuzetno efektno ukonponovani video zapisi koji bogato ilustruju umetničku izražajnost.
Ivan Perković: PESNIK ZA PESNIKE
Pesnička monodrama inspirisana životom i delom pesnika Momčila Nastasijevića. Filigranskom veštinom glumac vodi predstavu sublimirajući pesnikov život i pesnikovo stvaralaštvo. Neizostavni pečat ovom putu daje prikaz umetničkim sredstvima stanja u društvu koje je nesebično uticalo na život i delo pesnika, a predstavi daruje poseban sadržaj i dubinu. Umetnik je uspeo da manje poznati misteriozni život velikog pesnika približi današnjem gledaocu: ljubav, rat, stvaralaštvo, porodica, gubici, preokreti...
Nažalost, uglavnom, zbog ograničenih sredstava, u ovu grupaciju nisu mogle da uđu, takođe, izuzetno kvalitetne predstave: Nikole Rakočevića, LAURA, MOLIM TE, Vesne Tominac Matačić, JA KOJA IMAM NEVINIJE RUKE, iz Hrvatske.
PROGRAM „MLADI“; ovom segmentu pripadaju predstave mladih umetnika koje su uglavnom istraživačkog karaktera, rađene u okviru odbrane master radova na glumačkim Akademijama. A to su:
Milena Živanović: EDIT PJAF
Moderna predstava koja koristeći savremene artističke modele (gluma, muzika, pokret, mimika, cirkuske veštine..) publiku vodi kroz bogat i kontroverzni život velike Edit Pjaf. Tim mladih umetnika (dramatruškinja, rediteljka, kompozitor i muzički izvođač) omogućili su da umetnica – izvođač, iskaže sve svoje glumačke i pevačke sposobnosti.
Katarina Orlandić: ANELIS, SNOVIĐENJE PO DNEVNIKU ANE FRANK
Predstava je multimedijalnog tipa, nastala kao adaptacija romana Dnevnik Ane Frank. Predstava se bavi prikazivanjem stanja prouzrokovanog izolovanošću i ubrzanim sazrevanjem junakinje, a sve vreme su prisutni: strah, strepnja, ljubav, glad, nemaština, hipertrofija čula... U koreodramskoj predstavi prepliće se više ženrova a dominantni je ekspresija u glumačkom izrazu i pokretu.
Ova predstava, po umetničkom predlošku može da pripada i grupaciji Literatura i poezija.
Posebno mi je žao što u program nisu moglu da uđu izuzetno kvalitetno urađene monodrame mladih: Dušana Matejića, DNEVNIK JEDNOG LUDAKA, Anite Stojadinović, BOG DA PROSTI, Aleksandara Ristanovića, SUDNICA, Vanje Dujović, SJAJNA DELA PROPASTI NE MOGU.
PROGRAM „DIJASPORA“; predstave naših umetnika koje su stvorene u dijaspori. Ovoj grupaciji pripadaju monodrame:
Dragana Varagić: ODBRANA GOSPOĐE KLITO MESTRES.
U monodrami se prepliću mitski i stvarni svet, kroz dijalog glumice sa scene i virtualne glumice sa ekrana. Predstava je kreirana kao presek dvodimenzionalnog i trodimenzionalnog sveta gde se prožimaju fikcija i realnost, prošlost i sadašnjost, sa pričom o pomirenju i iskupljenju, povezujući klasični grčki mit sa njegovom danas mogućom varijantom.
Ksenija Martinović: DNEVNIK SRPSKE DOMAĆICE
Monodrama je rađena po motivima istoimenog romana Mirjane Bobić Mojsilović. Glumačkim sredstvima s kojima prelazi tzv. rampu, umetnica uvlači publiku u svoje snoviđenje predstavljajući stanje i status srpske žene od detinjstva iz Titovog perioda, preko perioda Miloševićevog režima, preživljavanjem bombardovanja... Koresteći sredstva i svetla pozornice junakinja priziva sećanja razotkrivajući svoje tajne, deleći ih sa publikom.
Napominjem da obe predstave po predlošku mogu da se svrstaju i u grupaciju Literatura i poezija.
Njima se pridružuje i pantomima Lilje Fredikson i Ane Stanišić, ZiP iT.
(obrazloženje u grupaciji Pantomima).
PROGRAM „PANTOMIMA“
U programu pantomimskih predstava odabrano je pet zanimljivih dela različitih ideja i esteskih formi. Tri inostrane i dve domaće.
Anas Abdul Samad (Irak): TIŠINA
Klasična pantomimska predstava sa elementima istočnjačke kulture. Tema predstave je aktuelni problem sa migracijom. Postavlja nebrojana pitanja: ko je sledeći sa problemom, da li ostati i čekati bolje dane ili otići u nepoznato? Sa nadom da je u svojoj domovini najbolje, uz suživot različitih naroda i religija. U tišini, nadati se i čekati bolje.
Ljilja Fredikson i Ana Stanišić (Švedska): ZiP iT
Predstava je rađena kombinovanjem tehnike mima i strit densa u kojoj dve prijateljice pokušavaju da se izbore sa svojim sličnostima i razlikama. Umetnice se ispituju istražujući predrasude i standardne slike bliskih odnosa između žena. Publika će pratiti njihov odnos kao što su: ljubav, mržnja, vređanje, zagrljaji, zavođenje, zlostavljanje, sa porukom - samo reci...
KOTS teatar: ONEMELI BUNJUEL
Predstava je rađena po Bunjuelovoj komičnoj tragediji Hamlet. To je nadrealistički komad, paradoksalan i nepredvidljiv. Hamlet je poziv mašti ili kako je to bolje rečeno u manifestu nadrealizma: „Nadrealizam – bazira se na izrađavanju mašte prevedene iz snova.“ Predstava, sa pantomimom, pokretom i efekasnim maskama uz saglasje moderne muzike stvara maštovito snoviđenje.
Ivana Koraksić: KONZUMIRAM, DAKLE POSTOJIM
Pantomimska predstava koja koristeći kombinaciju tehnike klovna i konceptualne umetnosti, kritikuje konzumerizam i potrošačko društvo. Počinje od verbalnog dela, preko pantomimskog pozorišta, a zatim se dramaturgija predstave razvija ka konceptualnom teatru u bliskom kontaktu sa publikom.
Ovom izboru, od predstava koje nisu mogle da uđu u program Festivala, mogla su da se pridodaju još, najmanje tri programa.
PROGRAM „ISTORIJA“
Predstave koje tretiraju likove i dela iz naše istorije. Evo tih predstava:
Jelena Ivanišević, JUNAK ĐEVOJKA, (O Vasiliji Vukotić),
Zdravko Maletić, NA TALJIGAMA U VEČNOST (O vojvodi Petru Bojoviću),
Aleksandar Dunić, MUDRI I JUNAČNI VOJVODA (O vojvodi Janku Katiću).
PROGRAM „GOGOLj“
Izuzetne predstave koje su rađene po Gogoljevom delu Dnevnik jednog ludaka, koje su priredili mladi umetnici: Dušan Matejić i Dejan Petošević iz Beograda, Ozren Grabarić, iz Zagreba i Glob teatar iz Tbilisija.
PROGRAM „ISPOVESTI“
Predstave rađene kao priče o životu, iz života, ili kao autobiografske priče: Monika Romić: LOTO, Tatjana Kecman: IMATI I NEMATI, Sanja Krsmanović: O S(A)VESTI, Dragana Bosnić: GOSPOD JE ŽIV, Jovana Petronijević: KORAK DO POZIVA, Milica Nedić: TUGO BOŠKE....
Treba napomenuti da su među prijavama bile i tri monoopere i jedna mondrama za decu.
Sve navedeno potvrđuje tezu navedenu na početku: ponuda je bila izuzetna, odabir težak. Među prijavljenima, kao i među odabranima nalaze se oni umetnici koji su Festivalu potrebni i oni kojima je Festival potreba. Među prvima su već potvrđeni i afirmisani umetnici, a u drugoj grupaciji su uglavnom mladi, kojima tek predstoji potvrđivanje na sceni. Na kraju, da zaključim: nadam se da će Festival odvijati u plemenetom nadigravanju i da će predstavljati svečanost napisane i izgovorene reči, kod monodrama, dok će nam umetnici pantomime pružiti bogatstvo različitosti teatra pokreta.
Milovan Zdravković
Trećeg festivalskog dana je u prostorijama restorana "Stara carinarnica" održana već dugogodišnja tradicionalna šahovska simultanka velemajstora Alisom Marić sa učesnicima i gostima Festivala. Pored već stalnik učesnika poput glumca Tome Kuruzovića, dramaturga Radomira Putnika, dirketora festivala Borislava Balaća i predsednika festivalskog saveta Predraga Miletića, ove godine su nam se pridružili i scenograf Narodnog pozorišta Miraš Vuksanović, glumac Ivan Perković, kao i njegova ekselencija, ambasador Kraljevine Švedske gospodin Jan Lundin. Od petnaest učesnika, rezultat je bio četiri remija i jedanaest poraženih, odnosno u šahovskoj terminologiji poena, trinaest prema dva za Alisu Marić.
Trećeg dana festivala publika je kao prvu predstavu imala prilike da pogleda "DNEVNIK SRPSKE DOMAĆICE" u izvođenju Ksenije Martinović i režiji Fione Sanson. Delo nastalo po romanu Mirjane Bobić Mojsilović govori o životu i odrastanju u Jugoslaviji, o raspadu države, o post-jugoslovenskim strahovima i težnjama, i samospoznaji u teškim vremenima. Anđelka u predstavi traži svoje mesto pod suncem, i pokušava da u sveopštem strahu pronađe sebe.
Druga predstava trećeg dana je bila dramska predstava sa elementima pantomime KONZUMIRAM DAKLE POSTOJIM Ivane Koraksić. Izgubljeni u želji za posedovanjem i kupovinom, upadamo u kolotečinu sistema koji nas poziva da nastavimo još dalje i još više, sve dok oko nas ne ostanu samo kese proizvoda koje smo kupovali.
Treća predstava, VATRE Aleksandre Malivuk obrađuje tematiku velikih i moćnih žena u istoriji, pre svega Marija Magdalena, Antigona i Klintemnestra, koje svaka u svoje vreme ostavljaju trajni eho kroz vreme u nekim drugim velikim imenima, koje jednako vole i mrze kroz generacije.
Za kraj, a van takmičarskog programa, nastupili su studenti Fakulteta umetnosti iz Prištine ut klase Aleksandra Đinđića a u režiji Miodraga Krčmarika. Kroz prikaz kratkih dramskih elemenata, podeljenih po temama, državama i periodima, mladi glumci su nas proveli kroz mnoge emocije, stavove i detalje zajedničke istorije.
Povenje i zahvalnice za učešće na festivalu dodelio je izvršni producent festivala Vuk Miletić.
