Pređi na sadržaj

PLEMENITO NADMETANJE

U ovogodišnjoj ponudi pojavio se veliki broj predstava izuzetno kvalitatnih sa različitim idejama i estetskim formama. U prijavljenim predstavama dominiraju ideje i teme koje sam pokušao da svrstam u sledeće celine:

LITERATURA I POEZIJA - predstave rađene na predlošku literature i poezije.

U ovoj celini, prozna i poetska dela su inspirisala autore, potstakla ih na kreativnost pokrenuvši njihova umetnička bića. Posebnim umetničkim radnjama ova književna dela pretočena su u dramska dela – monodrame. Iz ove grupacije kvaltitetanih monodrama za program Festivala odabrane su:

Irfan Mensur: GLUMAC, KAŽI NEŠTO SMEŠNO

Predstava je urađena na principu obračuna malog glumca sa velikim pozorištem i obrnuto, velikog glumca sa malim pozorištem. Dramatrurški je obogaćuje dobar izbor poezije kojim se ilustruje emotivno stanje glumca, a kod publike se izazivaju empatije koje vode u setu, humor, uzvišena osećanja – snove ispunjene emocijama.

Nebojša Milovanović: STAND DOWN

Multimedijalna predstava, koja za osnovu ima prikaz života i dela umetnika u kombinaciji dokumentarnog kazivanja sa odličnom interpretacijom dobro odabrane poezije. Bazirana je na izuzetnom glumačkom izrazu i pobuđuje snažne emocije kod publike. U predstavi se koriste osmišljene video ilustracije i kvalitetna muzička podrška.

Đorđe Kukuljica: HRVATSKI BOG NA MARSU

Predstava je nastala po motivima iz dela Miroslava Krleže, dram U logoru, pripovetke Baraka 5B, pesama Evropa 1942 i Klaun. Tema predstave je – promišljanje intelektualca, nezadovoljnog situacijom na realnom svetu, spremnog da pravi novi pravedniji svet na nekom novom mestu, planeti Marsu. No, naziv planete potiče iz imena rimskog boga rata i to stvara posebnu atmosferu koja glumca usmerava na borbu umetničkim sredstvima uz pomoć prijatelja koji ga kroz muziku podržavaju na histrionskom putu, podstičući publiku da zajedno nađu odgovor u Krležinoj poetičnosti.

Aleksandra Malivuk: VATRE

Predstava tretira pet mitskih žena (Antigona, Marija Magdalena, Fedra, Safo, Klintemnestra) sa svim njihovim vrlinama i manama. One su, na nekoj vrsti uzvišenog suda, iako su ranije suđene i osuđivane, ponovo se preispituju i bore za svoju istinu. Umetnica vrlo uspešno koristi sve elemente glumačkog izražavanja, vraćajući nas u prošlost koju meša sa sadašnjošću. U predstavi su izuzetno efektno ukonponovani video zapisi koji bogato ilustruju umetničku izražajnost.

Ivan Perković: PESNIK ZA PESNIKE

Pesnička monodrama inspirisana životom i delom pesnika Momčila Nastasijevića. Filigranskom veštinom glumac vodi predstavu sublimirajući pesnikov život i pesnikovo stvaralaštvo. Neizostavni pečat ovom putu daje prikaz umetničkim sredstvima stanja u društvu koje je nesebično uticalo na život i delo pesnika, a predstavi daruje poseban sadržaj i dubinu. Umetnik je uspeo da manje poznati misteriozni život velikog pesnika približi današnjem gledaocu: ljubav, rat, stvaralaštvo, porodica, gubici, preokreti...

Nažalost, uglavnom, zbog ograničenih sredstava, u ovu grupaciju nisu mogle da uđu, takođe, izuzetno kvalitetne predstave: Nikole Rakočevića, LAURA, MOLIM TE, Vesne Tominac Matačić, JA KOJA IMAM NEVINIJE RUKE, iz Hrvatske.

PROGRAM „MLADI“; ovom segmentu pripadaju predstave mladih umetnika koje su uglavnom istraživačkog karaktera, rađene u okviru odbrane master radova na glumačkim Akademijama. A to su:

Milena Živanović: EDIT PJAF

Moderna predstava koja koristeći savremene artističke modele (gluma, muzika, pokret, mimika, cirkuske veštine..) publiku vodi kroz bogat i kontroverzni život velike Edit Pjaf. Tim mladih umetnika (dramatruškinja, rediteljka, kompozitor i muzički izvođač) omogućili su da umetnica – izvođač, iskaže sve svoje glumačke i pevačke sposobnosti.

Katarina Orlandić: ANELIS, SNOVIĐENJE PO DNEVNIKU ANE FRANK

Predstava je multimedijalnog tipa, nastala kao adaptacija romana Dnevnik Ane Frank. Predstava se bavi prikazivanjem stanja prouzrokovanog izolovanošću i ubrzanim sazrevanjem junakinje, a sve vreme su prisutni: strah, strepnja, ljubav, glad, nemaština, hipertrofija čula... U koreodramskoj predstavi prepliće se više ženrova a dominantni je ekspresija u glumačkom izrazu i pokretu.

Ova predstava, po umetničkom predlošku može da pripada i grupaciji Literatura i poezija.

Posebno mi je žao što u program nisu moglu da uđu izuzetno kvalitetno urađene monodrame mladih: Dušana Matejića, DNEVNIK JEDNOG LUDAKA, Anite Stojadinović, BOG DA PROSTI, Aleksandara Ristanovića, SUDNICA, Vanje Dujović, SJAJNA DELA PROPASTI NE MOGU.

PROGRAM „DIJASPORA“; predstave naših umetnika koje su stvorene u dijaspori. Ovoj grupaciji pripadaju monodrame:

Dragana Varagić: ODBRANA GOSPOĐE KLITO MESTRES.

U monodrami se prepliću mitski i stvarni svet, kroz dijalog glumice sa scene i virtualne glumice sa ekrana. Predstava je kreirana kao presek dvodimenzionalnog i trodimenzionalnog sveta gde se prožimaju fikcija i realnost, prošlost i sadašnjost, sa pričom o pomirenju i iskupljenju, povezujući klasični grčki mit sa njegovom danas mogućom varijantom.

Ksenija Martinović: DNEVNIK SRPSKE DOMAĆICE

Monodrama je rađena po motivima istoimenog romana Mirjane Bobić Mojsilović. Glumačkim sredstvima s kojima prelazi tzv. rampu, umetnica uvlači publiku u svoje snoviđenje predstavljajući stanje i status srpske žene od detinjstva iz Titovog perioda, preko perioda Miloševićevog režima, preživljavanjem bombardovanja... Koresteći sredstva i svetla pozornice junakinja priziva sećanja razotkrivajući svoje tajne, deleći ih sa publikom.

Napominjem da obe predstave po predlošku mogu da se svrstaju i u grupaciju Literatura i poezija.

Njima se pridružuje i pantomima Lilje Fredikson i Ane Stanišić, ZiP iT.

(obrazloženje u grupaciji Pantomima).

PROGRAM „PANTOMIMA“

U programu pantomimskih predstava odabrano je pet zanimljivih dela različitih ideja i esteskih formi. Tri inostrane i dve domaće.

Anas Abdul Samad (Irak): TIŠINA

Klasična pantomimska predstava sa elementima istočnjačke kulture. Tema predstave je aktuelni problem sa migracijom. Postavlja nebrojana pitanja: ko je sledeći sa problemom, da li ostati i čekati bolje dane ili otići u nepoznato? Sa nadom da je u svojoj domovini najbolje, uz suživot različitih naroda i religija. U tišini, nadati se i čekati bolje.

Ljilja Fredikson i Ana Stanišić (Švedska): ZiP iT

Predstava je rađena kombinovanjem tehnike mima i strit densa u kojoj dve prijateljice pokušavaju da se izbore sa svojim sličnostima i razlikama. Umetnice se ispituju istražujući predrasude i standardne slike bliskih odnosa između žena. Publika će pratiti njihov odnos kao što su: ljubav, mržnja, vređanje, zagrljaji, zavođenje, zlostavljanje, sa porukom - samo reci...

KOTS teatar: ONEMELI BUNJUEL

Predstava je rađena po Bunjuelovoj komičnoj tragediji Hamlet. To je nadrealistički komad, paradoksalan i nepredvidljiv. Hamlet je poziv mašti ili kako je to bolje rečeno u manifestu nadrealizma: „Nadrealizam – bazira se na izrađavanju mašte prevedene iz snova.“ Predstava, sa pantomimom, pokretom i efekasnim maskama uz saglasje moderne muzike stvara maštovito snoviđenje.

Ivana Koraksić: KONZUMIRAM, DAKLE POSTOJIM

Pantomimska predstava koja koristeći kombinaciju tehnike klovna i konceptualne umetnosti, kritikuje konzumerizam i potrošačko društvo. Počinje od verbalnog dela, preko pantomimskog pozorišta, a zatim se dramaturgija predstave razvija ka konceptualnom teatru u bliskom kontaktu sa publikom.

Ovom izboru, od predstava koje nisu mogle da uđu u program Festivala, mogla su da se pridodaju još, najmanje tri programa.

PROGRAM „ISTORIJA“

Predstave koje tretiraju likove i dela iz naše istorije. Evo tih predstava:

Jelena Ivanišević, JUNAK ĐEVOJKA, (O Vasiliji Vukotić),

Zdravko Maletić, NA TALJIGAMA U VEČNOST (O vojvodi Petru Bojoviću),

Aleksandar Dunić, MUDRI I JUNAČNI VOJVODA (O vojvodi Janku Katiću).

PROGRAM „GOGOLj“

Izuzetne predstave koje su rađene po Gogoljevom delu Dnevnik jednog ludaka, koje su priredili mladi umetnici: Dušan Matejić i Dejan Petošević iz Beograda, Ozren Grabarić, iz Zagreba i Glob teatar iz Tbilisija.

PROGRAM „ISPOVESTI“

Predstave rađene kao priče o životu, iz života, ili kao autobiografske priče: Monika Romić: LOTO, Tatjana Kecman: IMATI I NEMATI, Sanja Krsmanović: O S(A)VESTI, Dragana Bosnić: GOSPOD JE ŽIV, Jovana Petronijević: KORAK DO POZIVA, Milica Nedić: TUGO BOŠKE....

Treba napomenuti da su među prijavama bile i tri monoopere i jedna mondrama za decu.

Sve navedeno potvrđuje tezu navedenu na početku: ponuda je bila izuzetna, odabir težak. Među prijavljenima, kao i među odabranima nalaze se oni umetnici koji su Festivalu potrebni i oni kojima je Festival potreba. Među prvima su već potvrđeni i afirmisani umetnici, a u drugoj grupaciji su uglavnom mladi, kojima tek predstoji potvrđivanje na sceni. Na kraju, da zaključim: nadam se da će Festival odvijati u plemenetom nadigravanju i da će predstavljati svečanost napisane i izgovorene reči, kod monodrama, dok će nam umetnici pantomime pružiti bogatstvo različitosti teatra pokreta.

Milovan Zdravković