Prijavljivanje do 03.aprila 2020. godine.
Produžen rok za prijave
Zbog vanredne situacije sa pandemijom virusa COVID-19 termin za prijavu na 45. Međunarodni festivam monodrame i pantomime je pomeren do 20. aprila.
Uslovi učestvovanja:
- Maksimalno trajanje predstave je 60 minuta, u obe kategorije, monodrame i pantomime.
- Termin probe je najviše 3 sata, na dan predstave.
- Vreme nameštanja scenografije, između dve predstave, ne bi smelo da traje više od 15 minuta.
Za učesnike Festivala uvrštene u selekciju, Festival obezbeđuje:
-Hotelski smeštaj sa dva obroka dnevno. Maksimalan broj učesnika za koje Festival obezbeđuje smeštaj i obroke je 3 za monodramu i 5 za pantomimu
-Naknadu za izvođenje predstave
-Tehničku i administrativnu podršku;
- PR;
- Prevoz u lokalu.
- Najbolja predstava u kategorijama monodrame i pantomime po odluci stručnog žirija, biće nagrađena nagradom u iznosu koji će biti naknadno određen;
- Najbolja predstava, po mišljenju žirija publike, biće nagrađena nagradom u iznosu koji će biti naknadno određen;
Prijave slati mejlom na
(sa naznakom: Za Festival monodrame i pantomime)
Prijava treba da sardži sledeće podatke:
1. Tačan naziv pozorišta sa kontaktima (ili pojedinca koji se prijavljuje),
2. Istorija pozorišta (ili biografija pojedinca),
3. Kast lista svih autora predstave,
4. Sinopsis predstave,
5. Žanr i trajanje predstave,
6.Program – katalog predstave i 3 fotografije,
7. Tačan broj učesnika koji dolaze na Festival i njihove funkcije u izvođenju predstave,
8. Tehnički zahtevi i karakteristike,
9. DVD sa snimkom cele predstave
Kontakt:
Izvršni producent:
Vuk Miletić
Email:
Tel: +381 64 138 96 94
Poštovani umetnici,
Hvala Vam na prijavi za 45. Festival monodrame i pantomime. Nadam se da Vas ovo saopštenje pronalazi u dobrom zdravlju!
Situacija prouzrokovana epidemijom bolesti Covid-19 je, nažalost, negativno uticala i na pripremu ovogodišnjeg Festivala, na više načina. Pre svega, ono što je najvažnije, selektor Festivala, glumac Narodnog pozorišta Predrag Miletić nije bio u mogućnosti da odgleda sve predstave koje su bile u konkurenciji za zvaničnu selekciju za ovogodišnji Festival. Stoga, smatramo da bi bilo diskriminišuće da objavimo selekciju u kojoj sve predstave nisu imale istovetan tretman.
Takođe, preporuke Ministarstva zdravlja su takve, da je neizvesno da li će i kada biti dozvoljeno izvođenje pozorišnih predstava. U skladu sa tim, nije moguće predvideti sve potrebne parametre, pa samim tim i produkcijski pripremiti Festival, na profesionalan i odgovoran način.
Uzevši sve rečeno u obzir, kao i još neke parametre koji negativno utiču na održavanje Festivala, menadžment Festivala monodrame i pantomime je doneo sledeću odluku:
Ovogodišnji, 45. po redu Festivala monodrame i pantomime, neće biti takmičarskog karaktera. Svi koji su se prijavili za ovogodišnji Festival su automatski u konkurenciji za naredno izdanje, 46. Festival monodrame i pantomime, koji će se održati 2021. godine.
Ove godine, Festival će biti revijalnog karaktera, i na njemu će učestvovati pobednici iz prethodnih godina Festivala, a termin održavanja Festivala će biti određen u skladu sa preporukama i kompletnom situacijom vezanom za Covid-19.
Do sledećeg Festivala, srdačan pozdrav,
Festival monodrame i pantomime se sa tugom oprašta od dugogodišnje predsednice programskog saveta festivala, dirigentom i profesorom Darinkom Matić Marović.
Njen doprinos kao tadašnjeg rektora Univerziteta umetnosti je jedan od ključnih elemenata obnove festivala 1995. godine i za to joj je festival večno zahvalan u svim decenijama koje su tek pred nama.
Slava joj!
17. SEPTEMBAR - ČETVRTAK / Pozorište lutaka Pinokio, Bulevar maršala Tolbuhina 1
20:00 - "Međuigre 0-24", Zijah Sokolović, Bosna i Hercegovina
18. SEPTEMBAR - PETAK / Pozorište lutaka Pinokio, Bulevar maršala Tolbuhina 1
20:00 - Promocija knjige "Antologija biografske monodrame", priređivač Radomir Putnik
19. SEPTEMBAR - SUBOTA / Pozorište lutaka Pinokio, Bulevar maršala Tolbuhina 1
20:00 - "Lina, tvrđa od kamena", Vesna Stanković, Srbija
Ove godine održaće se, u vanrednim uslovima zbog virusa kovid 19, Četrdeset peti Festival monodrame i pantomime.
Festival je osnovan 1973. godine, dakle pre 47 godina, ali je postojao prekid u njegovom održavanju od 1993. do 1996. Idejni tvorac Festivala bio je izuzetan pozorišni znalac, Ljubiša Ružić, tada na funkciji zamenika upravnika Narodnog pozorišta u Beogradu, a u timu stručnjaka koji su podržali ideju i formirali estetsku platformu festivala bili su ugledni teatarski stvaraoci Ognjenka Milićević, Predrag Perović, Živomir Joković, Đorđe Radišić, Marko Todorović, Milenko Misailović, Feliks Pašić, kao i društveno-politički radnik Branko Radivojević. Već prvo festivalsko izdanje pokazalo je da ovakva smotra umetnosti jednoga glumca bila veoma potrebna, dok je dopunu monodrami pružala u nas relativno nepoznata diciplina – pantomima.
Tokom četrdeset četiri protekle godine, na festivalskim scenama nastupili su najugledniji i najznačajniji umetnici minulog doba, od legendarnih glumaca - Ljube Tadića, Fabijana Šovagovića, Marije Kon, Miloša Žutića, Mire Banjac, Zijaha Sokolovića, Maje Dimitrijević, Svetlane Bojković, Milene Dravić, Dragana Nikolića, Ljiljane Blagojević, Josipa Pejakovića i Radeta Šerbedžije, do mladih umetnika koji su na Festivalu dobili šansu i iskoristili je, kao što su to učinili Vesna Stanković, Marta Bereš ili Nada Šargin, od naših glumaca; ovde valja spomenuti podatak da su na Festivalu nastupili umetnici sa skoro svih kontinenata, a da su zlatne kolajne, odličja festivala, bilo da ih je dodeljivao stručni žiri, bilo žiri publike, uvek odlazile na prave adrese.
Takođe, treba podsetiti na podatak da je uz Festival uvek bilo dodatnih, pratećih aktivnosti, od slikarskih izložbi do vanrednih predstava, od izdanja novih pozorišnih knjiga do druženja sa šahistkinjom svetske klase, Alisom Marić. Stvarana su i negovana pozorišna prijateljstva koja traju decenijama, a sam Festival monodrame i pantomime stekao je visok ugled u porodici srodnih evropskih pozorišnih smotri.
Tokom minule četiri i po decenije, Festival je, kao i naše društvo, prolazio i dalje prolazi kroz neizbežne promene. Ali, menjajući se i prilagođavajući savremenom trenutku, pozorišnom izrazu i prihvatajući nove estetike, Festival je ostao isti u osnovnoj ideji: Festival podržava pozorište jednog glumca u istraživačkom, stvaralačkom i umetničkom traganju. U tako dosledno poštovanom konceptu, Festival ima nepodeljenu podršku nekoliko generacija gledalaca.
Verujemo da će Festival monodrame i pantomime i dalje biti jedan od oslonaca pozorišne umetnosti i pozorišnog života Srbije. Očekujemo da će, kao i do sada, Festival biti mesto susreta pozorišnih umetnika sa svih meridijana i da će, kroz nekoliko godina, proslaviti i svoj zlatni jubilej.
Danas je otvoren 45. Festival monodrame i pantomime! Uz najavu Biljane Đurović kojom se objašnjava da je ovogodišnji festival netakmičarskog karaktera, publika je uz poštovanje specijalnih mera prisustvovala prvoj ovogodišnjoj festivalskoj predstavi. "Međuigre 0-24" u izvođenju Zijaha Sokolovića, jedna duhovita i emotivna lična ispovest postavlja razna pitanja, komentariše lične odnose bračnih parova, priseća se nekoliko dragocenih bračnih situacija, komentariše naš sistem vrednosti i trenutnog okruženja.
Fotografije: Sanja Veljković
Uz simbolične zvučne efekte i skoro dečiji podsmeh nelogičnostima, fragmenti naše najskrivenije intime se ređaju jedan do drugog, a sa druge strane, malo duhovite vulgarnosti celoj priči daje jedan ljudski narodni ton. Publika je Zijaha na njegov zahtev nakon rečenice "Sad mi je vreme" ispratila rečenicom "Sad je kasno".
Fotografije: Sanja Veljković
Sutra, drugog festivalskog dana nas očekuje promocija knjige "Antologija biografske monodrame" priređivača Radomira Putnika, koju takođe možete pratiti na našem zvaničnom JuTjub kanalu.
Drugog festivalskog dana, prisustvovali smo promociji knjige priređivača Radomira Putnika "Antologija biografske monodrame". Veče je počelo govorom Marka Stojanovića, predsednika Svetske organizacije i dodelom nagrade Neli Antonović. Ivana Teodorović Stojanović, marketing menadžer festivala je bila moderator promocije, i publici su se obratili dr. Jelena Perić, Marija Đajić, Ivan Tomašević, Dragana Bošković, Vesna Stanković, Ivan Perković, Miladin Ševarlić i Zorica Simović.
Na kraju se publici obratio i priređivač Radomir Putnik, koga je publika pozdravila skoro desetominutnim aplauzom. Festival monodrame i pantomime sa ponosom čestita svom dugogodišnjem saradniku Radomiru Putniku na dugogodišnjem izvanrednom naučnom radu i trajnoj jedinstvenoj teatrološkoj zaostavštini.
Fotografije: Sanja Veljković
Trećeg dana festivala ćemo gledati predstavu "Lina, tvrđa od kamena" u izvođenju Vesne Stanković.
Predstavom "Lina, tvrđa od kamena" završen je 45. Festival monodrame i pantomime! Vesna Stanković je publici prikazala Linu kao simbol ženskog principa koji nevolju i nesreću trpi, nasuprot njenoj Milunki Savić, koja se sa problemima bori i hvata se sa njima u koštac. Uloga Line je još jednom pokazala izuzetne glumačke sposobnosti Vesne Stanković, nikada očiglednije prikazane nego u sceni gde publici prikazuje reakcije na smrt svog deteta. Ali na kraju, opet u stilu Vesninih monodrama, ostaje vedar ton i radosna misao da će na kraju sve biti kako treba!
Fotografije: Sanja Veljković
Nakon predstave, publika je imala priliku da sa Vesnom Stanković razgovara i podeli utiske, i u prijateljskoj atmosferi zaključi ovogodišnji festival. Do naredne godine, Festival pozdravlja svoje verne gledaoce i pratioce!
Fotografije: Sanja Veljković
Festival monodrame i pantomime se oprašta od Ivana Bekjareva, dugogodišnjeg selektora festivala za monodramu i dobitnika zlatne kolajne za monodramu "Šumski građanin" u režiji Aleksandra Đorđevića. Ponosni smo i večno zahvalni za ogroman doprinos u razvoju i životu festivala. Slava mu i hvala!
Glumac i glumački pedagog Ivan Bekjarev veliki deo svojih pozorišnih poslova posvetio je Festivalu monodrame i pantomime, ponajpre kao glumac, a potom kao dugogodišnji selektor za monodramu i umetnički direktor.
Prvi put je kao glumac nastupio u festivalskom projektu „Odbrana Pere Todorovića“ gde je bio adaptator, reditelj i glumac, 1980. godine na VIII festivalu monodrame i pantomime. Predstava je bila zasnovana na memoarima novinara Pere Todorovića i donosila je sliku političkih prilika u Srbiji osamdesetih godina 19. veka, u vreme vladavine kralja Milana Obrenovića. Predstava je igrana mnogo puta, a snimljena je za Dramski program Televizije Beograd i prikazana iste godine.
Drugi put pojavio se kao glumac u predstavi „Šumski građanin“ načinjenoj prema pripoveci Mome Dimića. Saradnik na dramatizaciji piscu Dimiću bio je Ivan Bekjarev, a režiju je potpisao Aleksandar Đorđević. Uloga neprilagođenog čoveka Babija Pupuške donela je Ivanu Bekjarevu Zlatnu kolajnu publike na XI festivalu monodrame i pantomime 1983. godine.
Najzad, treći put kao glumac monodramista pojavio se u delu književnika Vidosava Stevanovića „Vuk drugi put među vukovcima“; saradnik-konsultant glumcu i reditelju Ivanu Bekjarevu bio je prof. dr Branivoj Đorđević. Predstava je izvedena na XV festivalu monodrame i pantomime 1988. godine.
Kao što je poznato, Festival monodrame i pantomime bio je ugašen u periodu od 1993. do 1996. godine; razloge tome prekidu valja tražiti u sveopštoj političkoj, društvenoj i ekonomskoj situaciji u Srbiji, kao i u činjenici da je Scena u Zemunu Narodnog pozorišta, gde se inače održavao Festival, dobila novog vlasnika, čime je uskraćen ne samo prostor za izvođenje programa, već i radni prostor potreban za nesmetan rad službi Festivala.
Grupa teatarskih entuzijasta pokrenula je 1996. godine inicijativu da se Festival obnovi. Toj grupi su pripadali Borislav Balać, Ivan Bekjarev, Ljiljana Blagojević, Ivica Klemenc i Radomir Putnik. Tadašnje političko rukovodstvo grada Zemuna prihvatilo je predlog za obnovu Festivala i imenovalo Ivana Bekjareva za selektora.
Ivan Bekjarev obavljao je funkciju selektora za monodramu kao i umetničkog direktora od 1996. do 2010. godine. To su godine punog uspona Festivala, njegove široke međunaredne afirmacije, a na umetničkom planu izoštravanjem kriterijuma, s jedne, i podrškom mladim glumcima da se oprobaju u teškoj scenskoj disciplini, s druge strane.
Kao umetnički direktor, Ivan Bekjarev dao je veliki doprinos odavanju javog priznanja istaknutim dramskim umetnicima povodom njihovih jubileja – Branki Veselinović, Radi Đuričin i Predragu Tasovcu. Samom Ivanu Bekjarevu Festival monodrame i pantomime priredio je svečanost povodom obeležavanja 40 godina umetničkog rada 2004. godine, ne samo prigodnim priznanjem, već i prilikom da kao laureat otovori XXIX festival monodrame i pantomime.
Dugogodišnji selektorski rad na odabiranju monodramskih predstava, kod Ivana Bekjareva bio je ne samo praktičan posao gledanja i ocenjivanja predstava, već ga je podstakao na teorijsko promišljanje raznovrsnih pitanja i dilema koje pred stvaraoca – glumca, postavlja igranje monodrame. Otuda je imao potrebu da razložno i analitički ispita sve činioce koji tvore, utiču ali i omogućavaju istraživački rad glumca na monodrami, pa je kao rezultat njegovog teorijskog promišljanja glume nastala mala studija „Esej o monodramisti“ koja je nagrađena na konkursu Kulturnog centra Požarevac u okviru obeležavanja dana Milivoja Živanovića 2008. godine i objavljena u zborniku posebnih radova posvećenih glumačkoj umetnosti.
Zahvaljujući velikoj radnoj energiji, čvrsto izgrađenim kriterijumima i jasno određenom fizionomijom Festivala, zemunska smotra monodramskih ostvarenja imala je u delatnosti Ivana Bekjareva veliki i značajan oslonac i ostvarila visoke umetničke domete. Može se sa sigurnošću zaključiti da je Ivan Bekjarev u određenom vremenskom periodu dao Festivalu monodrame i pantomime ogroman stvaralački doprinos i time obeležio njegov umetnički sadržaj.
Radomir Putnik
