NEDELJA, 30.06. U 20:10
"DAR UMETNOSTI PANTOMIME" / NEMAČKA
Autor teksta, reditelj i izvođač: : NEMO MIME
Produkcija: NEMO MIME, Dizeldorf, Nemačka
O IZVOĐAČU: Volfgang Nojhauzen, zvani "Nemo" (rođen 7. aprila 1949. u Dizeldorfu), je nemački pantomimičar, glumac, reditelj i autor. Neuhausen je studirao filozofiju i latinski na Univerzitetu u Kelnu. Pod imenom Nemo on se pojavljuje širom sveta i ima gostovanja u 36 zemalja i više od 100 televizijskih emisija. Izvodeći pantomimu, komediju, klovnovske scene, meditacije, pantomimske ture i programe improvizacije sa muzičarima, orkestrima, piscima i izvođačima svih vrsta. Od 2007. aktivan je i na karnevalu u Dizeldorfu.
Odmah zatim, nakon kratke pauze, čuveni nemački pantomimičar Volfgang Nojhauzen Nemo oduševio je publiku nizom pantomimskih skečeva u predstavi "Dar umetnosti pantomime". Pored korišćenja značajnih poznatih elemenata pantomime, Volfgang je čak uspeo da navede i publiku da se zajedno sa njim šminka, smeje, jede jabuku i plače. Bio je to virtuozitet klasične umetnosti pantomime!
Fotografije: Sanja Veljković
NEDELJA, 30.06. U 19:00
"GOSTI" / SRBIJA
Autor teksta: Ronald Harvud
Reditelj: Ivona Momirović
Glumac: Ivona Momirović
Kostimograf: Ivona Momirović
Saradnici na projektu: Jovica Pavić, Filip Gajić, Natalija Gajić.
Produkcija: DNP Kosmodrom
O PREDSTAVI: Monodrama ''Gosti'' je priča o usamljenosti, izolaciji, paranoičnom strahu od samoće. Glavna junakinja ovog petka, kao i svakog prethodnog, priređuje večeru za svoje cenjene goste, bez obzira na činjenicu da niko od njih ne postoji, niti je ikada postojao. Pozivajući goste ona se trudi da bude dobra domaćica, prijatna sagovornica, privlačna žena, dobra sestra. Želi da učini veče prijatnim svim gostima na večeri, boreći se sa njihovim napadima, uvredama, osudama, podsmesima, lažima. A iznad svega, ona želi da bude normalna i zdrava u njihovim očima. Ali, otkud mi znamo šta je normalno?
O IZVOĐAČU: Ivona Momirović, rođena 14.04.1992. godine. Iz Niša, trenutno živi i radi u Beogradu. Završila srednju medicinsku školu, zatim upisala Fakultet umetnosti, Prištinski univerzitet, dramski odsek u Kosovskoj Mitrovici na klasi prof. Jovice Pavića. Diplomirala 2016. godine predstavom Uga Betija Zločin na Kozjem ostrvu sa prosečnom ocenom 9,71. Masterirala monodramom Gosti Ronalda Harvuda 2017. godine sa prosečnom ocenom 9,92.
Trenutno je student druge godine doktorskih studija Akademije umetnosti u Novom Sadu. Govori engleski, francuski i španski jezik, dobro se služi italijanskim, a poznaje i osnove grčkog jezika. U prošlosti se bavila plesom i gimnastikom, a sada skijanjem, fitnesom i afro-kubanskim plesovima. Godine 2014. osvojila prvo mesto na festivalu besedništva Sirmium lux verbi u Sremskoj Mitrovici.
Na URBAN festu u Nišu 2017. godine nastupajući sa monodramom Gosti osvojila nagradu Carica Teodora za najbolju glavnu žensku ulogu. Godine 2018. dobila povelju povodom uspešno završenog dramskog studia Opere i teatra Madlenianum.
O AUTORU: Rođen je u jevrejskoj porodici u Kejp Taunu u Južnoj Africi, 1934. godine. Prelazi u London 1951. godine i posle završetka studija na Kraljevskoj akademiji za umetnost, pridružuje se „Šekspirovoj kompaniji“ ser Donalda Volfita, jednog od poslednjih glumaca-menadžera u britanskom teatru pedesetih. Štaviše, od 1953. do 1958. Harvud je lični garderober ser Volfita.
Na osnovu ovih iskustava on će kasnije napisati čuvenu dramu Garderober, kao i biografiju Ser Donald Volfit, život i rad u staromodnom pozorištu. Ronald Harvud započinje karijeru pisca i dramatičara 1960. i odmah se predstavlja kao profilisani pisac romana i drama. Jedna od osnovnih Harvudovih dramskih preokupacija potiče od fasciniranosti scenom.
Komadi poput Garderobera, Šta ostane od lavova (posvećen Sari Bernar), Na čijoj strani (o isleđivanju Vilhelma Furtvenglera šefa-dirigenta Berlinske filharmonije), Kvarteta (o ostarelim operskim pevačima), kao i knjige koji nose nazive Sve svetske scene i Opšta istorija pozorišta, govore o stalnoj i opsesivnoj vezanosti za „daske koje život znače“.
Pošto je postigao svetsku slavu kao dramski pisac i uz nobelovca Pintera postao najpoznatijim britanskim savremenim dramskim piscem, Harvud se okrenuo i pisanju scenarija. Posebno je zapažena njegova saradnja sa slavnim rediteljem Romanom Polanskim za koga je napisao dva scenarija za filmove Pijanista (nagrada Oskar za najbolji prerađeni scenario) i Oliver Tvist. Drame Ronalda Harvuda igraju se trenutno u preko dvadeset zemalja sveta, a drama Kvartet na šest svetskih jezika.
Osim kao pisac Harvud je aktivan i kao predsednik Svetskog PEN Centra (1993-1997). Od ove godine Ronald Harvud je i dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti.
Poslednjeg, četvrtog takmičarskog dana publika je imala priliku da vidi tri predstave. Prva predstava poslednjeg dana festivala bila je “Gosti" Ivone Momirović. Mlada devojka za trpezom dočekuje posetioce, drage prijatelje, sa kojima razgovara. Sa njima se i svađa, od njih se i plaši. Od njih i beži, sa njima je i intimna. Toliko toga se dešava sa gostima, za koje uskoro shvatamo da nisu tu, niti dolaze. Nažalost, ni ne odlaze. Mnogo je gostiju, mnogo mraka, svetla, tuge i očaja za ovim stolom punim najgorih posetilaca na svetu, svojih sopstvenih.
Fotografije: Sanja Veljković
PETAK, 28.06. U 20:20
"GRUZIJSKE PANTOMIMSKE NOVELE" / GRUZIJA
Autor teksta, reditelj: Amiran Šalikašvili
Izvođači: Gigi Loria i Salome Pališvili
Scenograf, kostimograf i kompozitor: Amiran Šalikašvili
Produkcija: Gruzijski državni teatar pantomime Amiran Šalikašvili, Gruzija
O PREDSTAVI: Pantomimska novela Vinograd, je roman u kome učestvuju devojka i dečak. Lokacija akcije je Kakheti. Svira se gruzijska narodna muzika. Na sceni, devojka personificira vinovu lozu, dečak se brine o lozi, vinova loza postepeno raste. Za to vreme vinova loza proizvodi grožđe. Grozd grožđa se izražava rukom. Dečak donosi košaru i beru grožđe... Ovi simbolični detalji predstavljaju rođenje deteta. Ponovo se čuje (Vi ste vinograd). Dečak odlazi u vinograd i počinje da se brine o njemu...
O AUTORU: Amiran Šalikašvili je gruzijski pantomimičar i jedan od osnivača pantomime u Gruziji Sovjetskom Savezu, osnivač Gruzijskog državnog pantomimičarskog pozorišta i katedre za pantomimu pri Pozorištu Šota Rustaveli i Gruzijskom državnom filmskom univerzitetu. Rođen je u gradu Kokandu (Uzbečka Sovjetska Republika). Godine 1960, diplomirao je na Fakultetu kulturnog obrazovanja u Tbilisiju, a 1964. na Državnom institutu teatra, smer Drama.
Na inicijativu Šalikašvilija, 1969. godine je osnovan Studio pantomime. Decembra iste godine, izvedeno je prvo delo, kolekcija kratkih priča San i stvarnost. Ova izvedba je doživela takav uspeh, da je problem otvaranja Teatra pantomime u okviru Gruzijske filharmonije rešen 1. januara 1976, kada se grupa izdvojila iz Filharmonije i osnovala Gruzijsko državno pozorište pantomime. Njegov direktor je Amiran Šalikašvili. Amiran je odgovoran za nastajanje pantomime kao posebnog žanra u Gruziji.
On je osnovao udruženje pantomimičara, koje je svoj prvi internacionalni nastup imalo 1979. godine u Grčkoj, gde je izvelo Elektru. Ova izvedba je dočekana sa tolikim ushićenjem, da je grčki pisac Janis Skafus zabeležio: 'Gruzijska Elektra je jedna od najvećih čuda koja sam video u svom životu. Šalikašvili u radu sa mladim glumcima, preferira pantomimične kratke priče. Dobitnik je Specijalne nagrade Svetske organizacije pantomimičara za izuzetan doprinos umetnosti pantomime, 2015. godine.
O IZVOĐAČIMA: Gigi Loria i Salome Pališvili su vodeći glumci i pantomimičari u Gruzijskom državnom teatru za pantomimu. Radili su na velikom broju projekata zajedno, ali su takođe i samostalno učestvovali u brojnim porodukacijama, kako Državnog teatra Amirana Šalikašvilija, tako i brojnih drugih samostalnih produkcija.
Druga po redu pantomima, na ovogodišnjem festivalu, dolazi iz Gruzije. Nežna i poetska, na tragu teatra plesa, predstava nas vodi kroz divne gruzijske nacionalne melodije i priča priču o životnim vrednostima, otelotvorenim kroz brigu o grožđu, koje postaje vino, koje donosi život, koje raste i stari, koje se čuva i neguje i koje donosi nove ljude i novu budućnost.
Fotografije: Sanja Veljković
NEDELJA, 30.06. U 22:10
"JA, ISADORA" / SRBIJA"
Autor i izvođač: Kristina Šikanić
O PREDSTAVI:
„Predstava„ Ja , Isadora“ je monodrama o Isadori Dankan , poznatoj američkoj plesačici koja je živjela i stvarala početkom 20.veka. Monodrama je produkt 7.semestra na akademiji. Dobili smo temu portret umjetnika, i minimalno trajanje 25 minuta. Moja monodrama traje 45 minuta i prikazuje život Isadore Dankan od rođenja do smrti. Izdvojila sam nekoliko faza njenog života koje su rekla bih najznačajnije uticale na građenje njene ličnosti i prikazala ih kroz ples, poeziju, scenski pokret.
Potrudila sam se da uz pomoć dosta simbola, tkanina, igre boja prikažem neobičnu sudbinu ove žene. Smatram da zaslužuje mjesto na pozornici, jer pored njenog doprinosa plesu i uopšte umjetnosti, ova žena nosi u sebi nešto sa čime se može poistevijetiti svaka žena. A to je mnogo kontradiktornosti.
Ona želi ljubav ali želi i prolaznu strast, želi ravnopravnost sa muškarcem, ali mu se sluđena ljubavlju pokori, ona želi djecu i čitav svoj život posvećuje deci, ali nema sreće u svom potomstvu, ona obožava tkanine, a od tkanine strada. „
Kristina Šikanić, autor i izvođač
Dok je žiri donosio odluke o nagradama, publika je imala prilike da vidi scensko ostvarenje “Ja, Isadora”.Ova suptilna plesno dramska monodrama nas je provela kroz ključne trenutke života Izadore Dankan na poseban, duboko poetski izraz, osvrćući se na tragične i potresne momente koji su ovu izuzetnu umetnicu oblikovali, a sve to u viđenju i izvođenju izuzetne, odsečne ali istovremeno i nežne Kristine Šikanić.
Fotografije: Sanja Veljković
PETAK, 28.06. U 19:00
"JA SAM PTICA, JA SAM SVE!"/ SRBIJA
Autor teksta, reditelj i izvođač: Katarina Orlandić
Scenograf: Katarina Orlandić i Milan Miladinović
Kostimograf: Milanka Živanović i Dejan Orlandić
Kompozitor: Katarina Ranković
Glumci-plesači: Filip Milićević, Jovan Živković i Đorđe Galić
Pijanistkinja: Nina Martinović
Izrada lutaka i maski: Milanka Živanović i Dejan Orlandić
Fotografi: Stanko Đalić Cane, Nataša Ilić i Danica Milošević
Grafički dizajner: Vladan Slavković
Dizajn svetla: Jovica Pavić
Svetlo majstor: Milomir Džuver
Produkcija: UK Vuk Karadžić
O PREDSTAVI: Predstava je nastala kao doktorski rad Orlandić Katarine na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 30. marta 2019. godine. U osnovi predstava je monodrama u kojoj se verbalni elementi prepliću sa koreodramskim elementima koji preuzimaju glavnu ulogu. Kada je reč o glumačkom izrazu akcenat je stavljen na fizičku ekpresiju.Tema predstave jeste bol Fride Kalo i njena unutrašnja borba sa njim.
Odabirom slika Fride Kalo, njihovim raščitavanjem i detaljnim proučavanjem njegog života nastao je tekst predstave. Njen život i stvaralaštvo bili su zasnovani na kontrastima, ispunjeni veselim bojama i ujedno crnilom, u njima su u isto vreme vladali sreća i tuga, ali i smeh i pesma nasuprot tišini i samoći ateljea gde je uživala i gde su nastajale njene slike. Te krajnosti Fride Kalo jesu inspiracija i povod da se u radu oživi njen lik.
Troje mladih glumaca: Đorđe Galić, Filip Milićević i Jovan Živković koji su akteri predstave u ulozi su Fridinih demona smrti, seksualnosti, volje za životom, ega, ljubomore, strasti, straha, ponosa, umetnosti ... sa zadatkom da je opomenu da ništa u životu ne može da se izbegne i da se sve iz njene mašte i kreativnosti može predstaviti kao nadrealna slika njenog sveta kao način suočavanja sa tragičnom sudbinom. Od njih može na kratko da pobegne, ali ne može da ih se otarasi. Bol je sveprisutna.
Muzika koju je kompozitorka Katarina Ranković komponovala za predstavu nastala je sa ciljem da dočara atmosferu Fridinog unutrašnjeg stanja, ona kao lik prati njenu borbu sa sobom i sa bolom.
O AUTORU: Orlandić Katarina (01.07.1991.), rođena u Aleksincu. Doktorand na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, smer: doktorske umetničke studije – dramske i audio vizuelne umetnosti. Završila osnovne akademske studije na F. U. Priština – Zvečan u klasi red. prof. Milana Plećaša i master studije pod mentorstvom red. prof. Jovice Pavića. Završila nižu muzičku školu “Vladimir Đorđević” u Aleksincu, odsek: solo pevanje. Saradnik teatra „Mimart“ i član UDUS-a.
Bila je predavač glume u školi mjuzikla „Bulevar 77“ u UK Vuk Stefanović Karadžić. Filmovi i serije u kojima je igrala: "THE WOMAN WHO BRUSHED OFF HER TEARS", "Nesporazum", "Klasići", "Videti znači verovati", "Diktafon jednog ubice", "Glumčevo brdo", "Folk", "Urgentni centar", "Državni službenik",...
Predstave: "Annelies, snoviđenje po dnevniku Ane Frank" (UK Vuk Stefanović Karadžić), "Putokazi" (Teatar Mimart), "Kako smo prevarili Mefista" (Teatar Mimart), "Menica bez pokrića" (UK Vuk Stefanović Karadžić), "Vašar na crveno slovo" (doktorski rad Aleksandra Đinđića na FDU u Beogradu), lutkarske predstave „Vuk i sedam jarića“, „Ćela bajka“ i „Tamni vilajet“ (UK Vuk Stefanović Karadžić), "Ples vila" (Teatar Balkan novi pokret), "Ja sam ptica, ja sam sve!" (UK Vuk Stefanović Karadžić)...
U predstavi "Agamemnon" (doktorski rad Marije Knežević na FDU u Beogradu) glumica i dizajner scenskog pokreta. Performansi: "Rebro", "Svetlo i Marija Kiri" (Teatar Mimart), "Misliti vreme" (Teatar Mimart), "Svi" (Teatar Mimart), "Belina" (Teatar Mimart), "Trokorak" (Teatar Mimart), "Algoritam sna" (Teatar Mimart),...
Pohađala je mnoge radionice pevanja, glume, scenskog pokreta, lutkarstva, cirkuskih veština, kako u zemlji tako i u inostranstvu.
Prva na repertoaru, drugog festivalskog dana, bila je predstava "Ja sam ptica, ja sam sve!" u izvođenju Katarine Orlandić. Zaokružena čeličnim zatvorom sopstvenih ograničenja, vođena nevidljivom silom otelotvorenom kroz tri senke/demona koje je vode i pokreću tamo kuda neće, Katarina nam priča priču o čuvenoj Fridi Kalo i svim silama dilemama i mračnim dubinama koje su je pritiskale i na kraju i ugasile. Čekamo početak "Gruzijske pantomimske novele"!
Fotografije: Sanja Veljković
SUBOTA, 29.06. 20:10
"KOMUŠANJE MOZGA"/ HRVATSKA
Autor teksta, reditelj i izvođač: Stojan Matavulj
Kompozitor Željko Vukmirica, Stojan Matavulj
Produkcija: Umetnička Organizacija “ARTIS” Split
O PREDSTAVI: Monodrama, stand - up, kabare, improvizacija...sve su to dramski elementi koji se zajedničkim imenom nazivaju “Komušanje mozga”. Jedan segment svog života, tačnije stupanje u brak i bračni život, Matavulj secira od postanka svemira, preko Adama i Eve, ve-ce daske, kulturnog uzdizanja, estradne površnosti, pa sve do nacionalističnih mitomanija i raspadanja Evropske unije.
O AUTORU: Stojan Matavulj, glumu je diplomirao na zagrebčakoj Akademiji za kazalište film i tv, današnjoj ADU u klasi prof Izeta Hajdarhodžića.Nekoliko godina radi u HNK Split, čiji je bio stipendista, a 1998 odlazi u HNK Varaždin gde je zaposlen i danas kao prvak drame. Osim u matičnom pozorištu, gde je odigrao oko 100 premijera, sarađuje i sa ostalim pozorištima u Hrvatskoj i inostranstvu, kao i sa neformalnim grupama. Na filmu i televiziji ostvario je oko 50 uloga.
Druga predstava trećeg festivalskog dana "Komušanje mozga" Stojana Matavulja, počela je gromoglasnim aplauzom! U razgovoru sa publikom koji najpre priliči stand-up komediji, Stojan je sa publikom podelio kako je to biti u braku, kako su se Hrvati doselili na svoju prapostojbinu, kako je bilo posetiti opersku predstavu i brojne druge teme, neke nelagodne, neke teskobne, ali sve duhovite i svima zajedničke.
Fotografije: Sanja Veljković
SUBOTA, 29.06. U 19:00
"NOT THE RIGHT LEG" / SRBIJA
Autor teksta: Autorski tim
Reditelj: Ana Popović
Glumac: Danka Sekulović
Dramaturg: Danka Sekulović
Scenograf: Karkatag Kolektiv
Kostimograf: Senka Radivojević
Kompozitor: Branko Džinović
Lana Rakanović: Kreator lutaka
Art direkcija: Slavica Dolašević
Koprodukcija: Cirkusfera, Tri groša i Otvoreno pozorište Doma kulture Studentski grad
O PREDSTAVI: Not the right leg je autobiografski solo performans Danke Sekulović, cirkuske akrobatkinje suočene sa profesionalnom povredom. Opisuje proces oporavka i sve ono što on nosi, postavljajući ključno pitanje da li je povređeno izvođačko telo i dalje funkcionalno izvođačko telo. Odgovoriti na to znači baviti se pitanjem habitualnog tela, radničkog tela i njegove upotrebne i tržišne vrednosti.
Takođe, znači baviti se telom boli i zadovoljstva, bolesnim telom, ali i fascinantnim akrobatskim telom, prelepim i grotesknim u isti mah. Predstava pripada i dokumentarističkom i lutkarskom i telesnom i plesnom i cirkuskom pozorištu i tvrdoglavo ne mrda iz metateatralnog konteksta, dosledno se držeći autobiografske perspektive. Ovo je predstava koja govori o kršenju ograničenja izvođačke zone komfora, ali i o potencijalima i nagonu tela za igrom.
Ovo je topla, vesela i iskrena predstava za sve generacije.
O IZVOĐAČU: Diplomirani dramaturg, pomalo lutkar, malo više akrobata u savremenom cirkusu, sa željom i voljom da se bavi performansom, savremenim plesom i fizičkim teatrom. Nakon završenih studija bavila se najviše dramaturgijom ali više puta je bila zaposlena i kao asistent reditelja, najčešće u Ateljeu 212 i Pozorištu lutaka Pinoko. Poslednjih 5 godina posvetila je veštinama i izrazu savremenog cirkusa (najviše vazdušnom i partnerskom akrobatikom), kao član Cirkusfere gde radi kao izvođač, organizator, autor projekata, edukator, pedagog i zamenik direktora.
O REDITELJU: Ana Popović, pozorišni reditelj, pedagog i teatrolog. Suosnivač trupe „Tri groša“ koja se aktivno bavi produkcijom, edukacijom i razvojem publike na lokalnoj sceni od 2015. godine. Razvija nove poetike u pozorištu za decu, mlade i odrasle, promovišući žanr „pozorište za celu porodicu“. Njene predstave specifične su po slobodnoj, hibridnoj formi, koja proizvodi dekonstrukcionistički postupak u razumevanju dela.
Osnivač je programa za razvoj dečje pozorišne publike „Mali pozorišni eksperti“ i jedan od osnivača „Centra za vizuelnu antropologiju“. Student je doktorskih transdisciplinarnih studija savremene umetnosti i medija. Uspešno sarađuje sa velikim brojem institucija, nezavisnih organizacija i umetnika, kako iz zemlje, tako i iz inostranstva. Živi i radi u Beogradu.
O KOMPOZITORU: Branko Džinović je izvođač fokusiran na savremeni repertoar za harmoniku. Austrijski kritičari su njegova izvođenja opisali kao “eruptivna” (Kronen Zeitung) i “invetivna” (Neues Volksblatt). Doktorirao je izvođačke studije harmonike na Univerzitetu u Torontu 2017. godine.
Pored brojnih premijernih izvodjenja dela mladih srpskih i kanadskih autora, saradjivao je sa eminentnim kompozitorima i uglednim kanadskim ansamblima, ali i Internacionalnim ansamblom za savremenu muziku iz Njujorka (ICE). Nastupao je u Kenedi Centru u Vašingtonu i Linkoln Centru u Njujorku. Kao solista i član različitih ansambala, Džinović je nastupao u Austriji, Nemačkoj, Italiji, Holandiji, Engleskoj, Kanadi, Americi, Australiji, Novom Zelandu i Argentini.
Snimao je za Radio Beograd, austrijski ORF i BBC. Gaji interesovanje za bandoneon koji je izučavao u Buenos Airesu.
O AUTORU: Glumica, muzičar i rediteljka čine autorski tim.
Predstava "Not the right leg" otvapa pitanje komparacije pozorišnih metodologija, teatara pokreta, fizičkog teatra, pantomime, plesnog i koreodramskog teatra, a sve ove aspekte sadrži ova predstave. Kroz duhovite i akrobatske pokrete Danka Sekulović priča priču o jednoj nezgodi, neostvarenoj karijeri, pronalasku drugog, zanimljivog, drugačijeg puta, koristeći čak i lutke, senke i mnogo toga drugog, a sve u cilju pričanja jedne koherentne, interesantne i duhovite priče.
Ovim se završio treći festivalski dan!
Fotografije: Sanja Veljković
ČETVRTAK, 27.06. U 22:00
"PIERROT” / BUGARSKA
Autor teksta, reditelj i izvođač: Aleksander Iliev
Scenograf i kostimograf: Raliza Georgijeva
Kompozitor: Edvard Grig
Produkcija: Tetatar 199, Sofija, Bugarska
O AUTORU: Aleksander Iliev je reditelj, pedagog, producent, antropolog, glumac i pantomimičar. Dobitnik je oskara pri Nacionalnoj akademiji za pozorište i filmsku umetnost "Krasto Sarafov", doktor umetničkih studija, šef odeljenja i predavač na Karnegi Melon univerzitetu u Pitsburgu, SAD. Autor je 11 knjiga - naučnih radova i fikcije, autor na stotine članaka i recenzija za naučne publikacije, novine i časopise.
Predavao je i vodio majstorske kurseve na velikim univerzitetima umetnosti u Rusiji, SAD, Italiji, Nemačkoj, Češkoj, Grčkoj, Kini, Turskoj, Makedoniji, Albaniji, Indoneziji, Tadžikistanu.
Sarađivao je sa preko 180 autora u Bugarskoj, Rusiji, SAD, Nemačkoj, Italiji, Grčkoj, Kini, Švajcarskoj, Makedoniji, Indiji, Nepalu, a kao glumac nastupao je u preko 40 igranih i dokumentarnih filmova iz Bugarske, Velike Britanije, Rusije, SAD, Francuske, Italije, Kine, Švajcarske, Makedonije, Turske, Indije, Nepala. Takođe se upisao u Ginisovu knjigu rekorada izvodeći 25 sati solo pantomime.
Druga festivalska predstava, a prva ovogodišnja pantomima "Pierrot" u izvođenju gosta iz bugarske Aleksandra Ilijeva, eminentnog pantomimičara svetskog ranga je priča o unutrašnjim borbama i dilemama. Inspirisano likom Pjeroa iz italijanske Komedije del arte, ovo delo prikazuje veliku promenu kroz koju je prošao naš lik., greko grubosti do samospoznaje i umirenja. Praćeno najboljim praskama struke, Ilijev nas provodi kroz fine elemente pantomimske umetnosti. Ovim je završen prvi festivalski dan, uz burno beogradsko nevreme i kišu.
Fotografije: Sanja Veljković
ČETVRTAK, 27.06. U 20:00
"ŠTA ME SNAĐE" / SRBIJA
Autor teksta: Nebojša Romčević
Reditelj: Branko Đurić Đuro
Glumac: Anđelka Prpić
Scenograf: Snežana Veljković
Kostimograf: Vladislava Munić
Kompozitor: Branko Đurić
Audio video tehničar: Ivan Antanasijević
Tehničar rasvete: Siniša Čančar
Producent: Dragoslav Pecikoza
Produkcija GMR Beograd
O PREDSTAVI: Šarmantna Anđelka, u ovoj predstavi igra Jovanku Joku Jakovljević, bankarsku službenicu staru 34 godine.U predstavi, Anđelka je jedna mlada žena koja gradi karijeru onim što ima (pameti i znanja ponajmanje) u surovom korporativnom svetu. Sasvim slučajno se našla pred dilemom: čast i bračna vernost ili uspon u karijeri? Takvu dilemu ne može da razreši sama: čitava vojska likova joj u tome pomaže stvarajući još veću konfuziju u njenoj praznoj glavici, a direktorov sin samo što nije ušao u njenu sobu... Ovaj je svet skrojen tako naopako, da izgleda da je svaka žena bar jednom naletela na svog Harvija Vajnstajna. Zadovoljstvo je njegovo, kajanje njeno...
O IZVOĐAČU: Anđelka Prpić je rođena 23.Oktobra 1984. godine u Požarevcu kao Anđelka Stević. Glumu je diplomirala na Akademiji dramskih umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Borisa Isakovića. Odmah po završetku fakulteta igrala je u Ateljeu 212 i Srpskom Narodnom pozorištu. Popularnost je stekla u televizijskim serijama „Žene sa Dedinja“ i regionalno vrlo popularnom „Andrija i Anđelka“. Bila je voditelj više televizijskih emisija, a u poslednjih godinu i po dana sa velikim uspehom igra svoju prvu monodramu „Šta me snađe“ autora Nebojše Romčevića. Anđelka je u braku sa Dariom Prpićem s kojim ima sedmogodišnjeg sina Jakšu.
O REDITELJU: Branko Đurić - Đuro (Sarajevo, 28.maj 1962) je bosanskohercegovački glumac i reditelj. Slavu u bivšoj Jugoslaviji je stekao serijom Top lista nadrealista. Takođe je bio pevač sarajevske rok grupe „Bombaj štampa“. Glumačku slavu je stekao ulogom u filmu „Ovo malo duše“ u drugoj polovini osamdesetih godina prošlog veka. Početkom rata na prostoru BiH, Đurić se preselio u Sloveniju gde i sada živi i radi.
Dugi niz godina je vodio producentsku kompaniju „Tijater 55“, a u Sloveniji se prvenstveno posvetio rediteljskoj karijeri, gde je i najpoznatiji kao reditelj. Preko 20 godina Đurić je u braku sa slovenačkom glumicom Tanjom Ribič, s kojom je glumio u filmu Kajmak i marmelada. Đurić ima sina Filipa, i kćerke Zalu i Elu.
Radio je i u Hrvatskoj gde je imao svoju emisiju „Pet minuta slave“ na Nova TV, a producirao je i režirao seriju „Naša mala klinika“, koja je sa velikim uspehom igrala u svim republikama bivše Jugoslavije. Aktivan je i kao pozorišni glumac, gde već pet godina sa velikim uspehom igra svoju anti stend ap monodramu „Đurologija“. Suvlasnik je pozorišta „Luda kuća“ u Zagrebu.
O AUTORU: Nebojša Romčević (Beograd,15.avgusta 1962) je srpski profesor, scenarista, dramaturg i teatrolog. Doktorirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde je redovni profesor. Tokom karijere objavio je veliki broj radova na polju teatrologije, a radi i kao scenarista. Dobitnik je više nagrada za svoj rad za scenario, na polju teatrologije i dramskog dela.
Romčević je prvo studirao Ekonomski fakultet u Beogradu, a nakon toga se prebacio na Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, gde je diplomirao 1989. godine na katedri dramaturgije, 1994. magistrirao na teatrologiji, a doktorirao na istom fakultetu 2001. godine.
Od 1989. godine radi na Fakultetu dramskih umetnosti, a redovni profesor postao je 2012. godine. Njegovi komadi prevođeni su na engleski, nemački, ruski, španski, bugarski, poljski, slovački, ukrajinski, katalonski, slovenački i mnoge druge jezike. Učesnik je velikog broja simpozijuma, konferencija i teatroloških skupova u Francuskoj, Španiji, Ukrajini, Engleskoj i Švajcarskoj. Godine 2012. izdao je knjigu Letnji dan popodne.
Romčević je danas jedan od najproduktivnijih pozorišnih radnika u Srbiji, i njegova dela igraju u skoro svim pozorišnim institucijama u državi. Trostruki je dobitnik Sterijine nagrade, za teatrologiju i dva puta za dramski tekst. Nagrade za najbolji scenario je dobio u Novom Sadu, Monpeljeu i Lucernu. Oženjen je glumicom Majom Noveljić.
Prva festivalska predstava je bila "Šta me snađe" u izvođenju Anđelke Prpić. Karakter Jovanke Joke Jakovljević, mlade supruge koju muče intimne, lascivne i poneke prizemne dileme, Anđelka je iznela uverljivo i duhovito, čime je započeo festivalski program. Prepuna sala Pozorišta lutaka Pinokio je dugim aplauzom pozdravila Anđelku Prpić.
Fotografije: Sanja Veljković
NEDELJA, 30.06. U 21:10
"ŠTA OSTAJE POSLE ZANOSA?" / SRBIJA
Autor teksta i reditelj: Isidora Bjelica
Glumac : Jelica Brestovac
Scenograf : Isidora Bjelica
Kostimograf : Esoterik brend
Kompozitor : Vila Evanđelina, kompilacija
Saradnici na projektu:
Siniša Ubović (u ulozi Kralja Milana, audio zapis)
Narator : Isidora Bjelica (audio zapis)
Produkcija: Prosvetitelji
O PREDSTAVI: Nova predstava Isidore Bjelice, je inspirisana životom kraljice Natalije Obrenović u kojoj je pisala u svojoj best seler knjizi sa preko pedeset izdanja. Šta ostaje posle zanosa, nije samo istorijska priča o najčuvanijim tajnama naše istorije, to je priča u kojoj će se prepoznati svaka žena koja je doživela prevare, izdaje, razočarenja, borbu za dete..
Neverovatno je da je ova omiljena srpska kraljica zapravo paradigma kako ženstvenosti i romantičnosti tako i majčinstva, jačine ali i borbe protiv tabua i mizoginije kao i atavističkih predrasuda sredine.
Moderna režija i dramaturgija po kojoj je Bjelica poznata kroz svoje nagrađivane i hit predstave ovde je dobila posebnu jačinu uz briljantnu glumu Jelice Brestovac koja na neverovatan način dočarava koliko je priča o Nataliji zapravo priča o svakoj ženi...Predstava nije samo istorijska istina o jednoj ženi ona je de fakto radionica ljubavi u dramskoj formi, ona je učenje kako da izdržimo ono što je neizdrživo i kako da se izborimo i sa najtežim trenucima i izadjemo jači.
U tananoj antinomiji tuge i smeha , gde se smenjuju suze i smeh kao i u životu ispričana je najuzbudljivija priča evropske istorije.
O IZVOĐAČU: Jelica Brestovac, rođena 22.01.1975.god., u Sremskoj Mitrovici. Glumu završila u Novom Sadu, u klasi prof.Mire Banjac. Prvi profesionalni angažman u pozorištu "Dobrica Milutinović" u Sremskoj Mitrovici,u monodrami "Čavke na žici", Nedeljka Terzića. Kasnije odlazi u Vršac, gde ostaje nekoliko godina. Radi kao samostalni umetnik, i sa svojim predstavama putuje i po svetu. Jedno vreme radila na Happy Tv, kao kasting menadžer za igrani program. Nagrade :
Za najbolje umetničko ostvarenje u celini, na Festivalu monodrame za decu u Novom Sadu, u predstavi "Bubamara" ;
Za najbolju glumu, na festivalu monodrame u Titelu , za predstavu "Tražim muža".
O AUTORU: Isidora Bjelica rođena je u Sarajevu 1967.god. Diplomirala i magistrirala na FDU- Beograd, gde ostaje duži period da radi kao asistent na katedri za dramaturgiju. Prvu predstavu ima već sa 19 godina , na Šekspir Festu, dramatizacija Borhesove priče „Sve i Ništa“. Na trećoj godini studija njena predstava „PSOVAČI“ u Beogradskom dramskom, izaziva veliku pažnju. Potom se nižu saradnje sa priznatim rediteljima- predstava „OZLOGLAŠENA“, u D.
Radović, zatim velika produkcija kemp tragikomedija „SAGA O UNPROFORU“ u Republici Srpskoj. Sa predstavom „SARAJKA U BEOGRADU“, koju je i režirala, postiže ogroman uspeh. Monodrama je imala preko 1000 izvodjenja za 11 godina. Njena monodrama „SKADARLIJKA“ dobija nagradu za najbolju predstavu na Festivalu monodrame u Sarajevu, a Isidora piše i radio drame, od kojih je najviše nagrada dobio komad „ISIDORINI JANUARI“- o Isidori Sekulić.
Radila je kao reditelj i na tuđim tekstovima, kao na primer „MARXSATANA“ N.Pajkića, u Ateljeu 212. Posle pauze od skoro 6 godina, zbog bolesti, monodrama „ŠTA OSTAJE POSLE ZANOSA“ - sa Jelicom Brestovac u ulozi Kraljice Natalije je njen ponovni povratak pozorištu. Isidora je autor 78 knjiga koje su imale hiljade izdanja i prevode na razne jezike, od toga dve knjige drama.
Poslednjom predstavom "Šta ostaje posle zanosa" u Izvođenju Jelice Brestovac, završen je program u festivalskoj takmičarskoj konkurenciji. Ova monodrama nastala po tekstu i režiji Isidore Bjelice prati turbulentan i buran život kraljice Natalije Obrenović, odnosno najpre sve ono što se dešava u duši uznemirene žene nakon kraja jedne ljubavi. Utoliko kompleksnije koliko je njen položaj značajniji i u toj meri turbuletnije koliko je istorija te porodice i tog trenutka bila nemilosrdna prema svima njima, Jelica Brestovac je prikazala podeljenu, nestablinu ženu, koju je muka naterala da unutar sebe potraži snagu da preživi toliko toga, a da i dalje ostane verna svojoj zemlji, svom kralju i pre svega, samoj sebi.
Fotografije: Sanja Veljković
SUBOTA, 29.06. 21:45
"SVETOZAR TREĆI"/ SRBIJA
Autor teksta : Ljiljana Bralović
Reditelj: Mihailo Kostadinov
Glumac: Ivan Perković
Dramaturg: Ljiljana Bralović
Scenograf Kostimograf: Ivan Perković
Produkcija: NASTeatar, Gornji Milanovac, Srbija
O PREDSTAVI:
„Kada ljudi ozbiljne životne sitacije pretvore u cirkus, u meni se stvori neutoljiva želja, da ih osudim i ismejem. Kroz Svetozarevo kazivanje iznosim osudu licemerju, pretvaranju i nekoj vrsti izopačenosti. Drugi motiv je da svom junaku ispunim želju, koja je podsvesna želja svakog čoveka - da vidi koliko će kome nedostajati, kada ga ne bude bilo. Likovi koje Svetozar pominje "NE POSTOJE" ... a sasvim su STVARNI. Prepoznaćete ih, i slobodno im dajte imena po svom izboru.“
Ljiljana Bralović, autor
O IZVOĐAČU: Rođen 3.11.1988 godine u Gornjem Milanovcu.
Završio glumu na Akademiji Umjetnosti u Banjoj Luci (2010-2014) , šef klase Elena Trepetova Kostić; Pored toga završio je Informatiku i E-biznis . Takođe profesionalno igra šah. Odlično govori engleski jezik. Diplomirao predstavom „Solunci Govore“ Antonije Đurić, u režiji Cisane Murusidze. Osnivač je NASTeatra posvećenom velikom srpskom pesniku - Momčilu Nastasijeviću. NASTeatar za sada u svojoj produkciji ima pet predstava, iz kojih posebno uzdvajamo predstavu „NEDOZVANI“ po istoimenoj drami M.
Nastasijevića, a u režiji Juga Radivojevića. Takođe treba pomenuti monodramu „Pesnik za pesnike „ (41. Festival Monodrame i Pantomime ; 20 Festival Monodrame I.Sarajevo ; Actor of Europe 2017; 5. Befemon ; III festival Monodrame mladog glumca) koju je publika na ovom festivalu već imala prilike da vidi. Dosta uloga ostvario je u Narodnom pozorištu Republike Srpske i Dječijem pozorištu R. Srpske, iz kojih posebno izdvajamo.
“Tom Sojer” Uloga- Tom Sojer - po motivima Marka Tvena; dramatizacija: Milica Piletić. ;Režija- Jug Radivojević; Dječije Pozorište Republike Srpske„Ivica i Marica“ Uloga- Ivica ; Režija: Dragoslav Todorović, „ČASOVI o kojima...“ Ansabl predstava. Tekst: Peter Handke; Režija: Mladen Materić, „ČETRNAESTA“ Više uloga - autorski projekat Ane Đorđević.
O REDITELJU: Mihailo Kostadinov (1939-2016). Zaražen glumom u amaterskoj družini milanovačke gimnazije, već kao student otisnuo se u vode profesionalnog glumca. Prvi angažman u Pokrajinskom pozorištu u Prištini. Potom Narodno pozorište Užice i Vršačko narodno pozorište...Bio je i na čelu Kulturnog centra Gornji Milanovac. Početkom sedamdesetih Mihailo započinje posao reditelja u Milanovačkom Amaterskom pozorištu. Kostadinov je i jedan od osnivača Omladinske scene milanovačkog kulturnog centra, a ostaće upamćen i kao inicijator projekta “Milanovački Rusi”, i jedan od njegovih autora. Sposoban da zapazi talente i prilježan pedagog Mihailo je uveo u pozorište i oblikovao veliki broj mladih glumaca i glumica.
O AUTORU: Ljiljana Bralović, rođena 19. 11. 1966. godine u Čačku. Živi u podsuvoborskom selu Pranjani, među šljivicima i oblacima, spotiče se o mesečinu, boluje rane svojih seljaka i tuguje za izumiranjem sela. Poeziju piše od gimnazijskih dana. Objavila do sada sedam knjiga, od toga pet zbirki poezije, jednu knjigu dečjih drama i knjigu pripovedaka. Osim toga piše satiru i drame. Pesme su joj prevođene na poljski, švedski nemački i francuski jezik. Član KD ,,Zapis,, iz Gornjeg Milanovca i UKS. Dobitnica je velikog broja nagrada i priznanja. Između ostalih i Zlatne Značke za 2018 godinu - nagrade koju dodeljuje Kulturno Prosvetna Zajednica Srbije.
"Svetozar treći" Ivana Perkovića je upravo završen. Dobri starac Svetozar priprema sebi samom sanduk kako bi svojoj porodici olakšao svoj sopstveni odlazak i prepričava nam priču o tome kako je jednom, zamalo, umro. Jedan od onih ljudi koji odlaze, dragi deda koji svoju babu kudi i beskrajno voli, znak vremena koje zauvek nestaje, Ivanov Svetozar je uverljiv, emotivan i realan. Lepo dostignuće mladog Ivana Perkovića!
Fotografije: Sanja Veljković
PETAK, 28.06. U 21:10
"ŽIVOT JE LOTO" / SRBIJA
Autor teksta: Vladimir Đurđević
Reditelj: Bojana Lazić
Glumac: Monika RomićDramaturg: Vladimir Đurđević
Scenograf: Milina Tršić
Kostimograf: Bojana Lazić
Kompozitor: Svetska muzika po odbairu
Bojane Lazić
Produkcija: MoniCart, Beograd i Novi Sad
O PREDSTAVI: Tragikomedija „Život je loto“ je predstava u kojoj publika, ne samo da bira kraj, nego im glavna junakinja kuva kafu tokom izvođenja predstave! Interakcija sa gledaocima, kvalitetna muzika, bogata video produkcija, učinili su da ova tragikomična priča u vrlo kratkom vremenskom periodu izvođenja bude veliki hit! Gledaoce predstave očekuje i pregršt iznenađenja, jer i sama priča govori o izvlačenju dobitka u igri na sreću. Posle predstave glumica iz bubnja izvlači karte tj. nagrade!
O IZVOĐAČU: Monika Romić (Doboj, SFRJ, 2. avgust 1972) je srpska filmska i pozorišna glumica. Glumila je u filmovima : Teatar u Srba, Gore-Dole (TV serija), Groznica subotnje večeri (TV serija), Mala škola života (TV serija), Žene sa Dednja, Lud zbunjen normalan, Kozje uši, Balada o Pišonji i Žugi... Pozorišne uloge: Otelo, Novi svetski poredak, Putujuće pozorište Šopalović, Kremenko i Kamenko, Zlatna ribica, Uspavana lepotica...
O REDITELJU: Bojana Lazić, pozorišna rediteljka, rođena 1977. godine u Beogradu. Trenutno je zaposlena na Drugom programu Radio Beograda u Redakciji za političku kulturu i dokumentarno stvaralaštvo. Autorka je preko 20 predstava u institucionalnim i vaninstitucionalnim pozorištima i dobitnica nekoliko teatarskih nagrada.
Predstave koje se izdvajaju od 2000-te godine su: „Čekajući Godoa”, Jugoslovensko Dramsko Pozorište, „Bogojavljenska noć”, Pozorište Boško Buha, „Pazi vamo“ Milan Marković, Pozorište Boško Buha, „Ožalošćena porodica“ Branislav Nušić, Šabačko pozorište,“Pravednici” Alber Kami, Narodno pozorište, Banja Luka, “Farenhajt 451” po motivima romana Reja Bredberija, Narodno pozorište, Niš, 2015.
Dobitnica je brojnih nagrada: Nagrada za najbolju režiju predstave „Komedija zabune” na Prvom studentskom pozorišnom festivalu u Beogradu, 2000; Nagrada okruglog stola kritike za predstavu “Trka sa vremenom” u okviru 44. festivala Joakim Vujić, Kruševac, 2008; Nagrada za najbolju režiju predstave „Pipi Duga Čarapa“ na internacionalnom festivalu Zvezdarište, Beograd, 2010; Nagrada „Vitomir Bogić“ za najboljeg mladog radiofonskog stvaraoca za dramu „Vetruškina ledina“ Uglješe Šajtinca, Radio Beograd, 2009.; Specijalna nagrada za radio dramatizaciju proznog dela „Vetruškina ledina“ na Festivalu radio drame za decu i omladinu u Bratislavi, 2011.
O AUTORU: Vladimir Đurđević (Beograd, 10. jul 1977) je srpski dramski pisac i scenarista. Završio je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Debitovao je dramom Ne igraj na Engleze, a diplomirao dramom Dnevna zapovest. Autor je pseudobiografskog vodvilja-farse "Tri klase i gospođa Nušić", kao i dramatizacije Zbogom žohari (Balada o Pišonji i Žugi) inspirisane tekstovima pesama kultnog sarajevskog benda Zabranjeno pušenje.
Koscenarista je igrane serije Ono kao ljubav (RTS) i scenarista sitkoma Kuku Vasa (RTV Pink). Autor je monodrame Život je LOTO, duodrame "Savršen kroj" i nekoliko nagrađenih radio drama. Drama Ne igraj na Engleze je postavljena u svim državama nastalim raspadom SFRJ. Dobitnik je nagrade Slobodan Selenić za dramu Dnevna Zapovest. Tekstovi su mu objavljivani u stručnim časopisima Scena, Teatron i TFT.Živi i radi u Zemunu.
Završetkom predstave "Život je loto" završen je drugi festivalski dan. Monika Romić je kroz lik koji je tumačila ispričala šta se dešava kada jedna sasvim obična porodica dobije sedmicu na lotou. Kroz veliku interakciju sa publikom i kroz rušenje četvrtog zida, zajedno smo čekali voz iz Bara, i na kraju demokratskim principima glasanja odlučili kako će se predstava završiti.
Fotografije: Sanja Veljković
