2. jul PETAK u 22.00h
Pozorište lutaka „PINOKIO“
VATRE
Po motivima istoimene knjige francuske spisateljice Margerit Jursenar (1903-1987)
Autori predstave: Aleksandra Mali Vuk i Aleksandar Jovanović
Dizajn tona: Miroljub Vladić
Dizajn svetla: Dragan Đurković
Tehnička podrška: Marko Kažić
Pet žena ponovo na suđenju zbog dela koja su počinile.
Iako su im već bezbroj puta sudili.
Iako su same sebi odavno presudile.
A i drugima.
Marija Magdalena – ili SPAS – optužena za blud
Antigona – ili IZBOR – optužena za pobunu protiv države
Fedra – ili BEZNAĐE – optužena za zločin iz strasti
Klitemnestra – ili ZLOČIN – optužena za ubistvo s predumišljajem
Sapfo – ili SAMOUBISTVO – optužena za nemoral
REČ SELEKTORA
Aleksandra Malivuk: VATRE Predstava tretira pet mitskih žena (Antigona, Marija Magdalena, Fedra, Safo, Klintemnestra) sa svim njihovim vrlinama i manama. One su, na nekoj vrsti uzvišenog suda, iako su ranije suđene i osuđivane, ponovo se preispituju i bore za svoju istinu. Umetnica vrlo uspešno koristi sve elemente glumačkog izražavanja, vraćajući nas u prošlost koju meša sa sadašnjošću. U predstavi su izuzetno efektno ukonponovani video zapisi koji bogato ilustruju umetničku izražajnost.
30. jun ČETVRTAK u 21,14h
Pozorište lutaka „PINOKIO“
Teatar 4.zid, Zagreb, Hrvatska
HRVATSKI BOG NA MARSU
Ili O štakorima, gavranima i ljudima
Autorski tim: ĐORĐE KUKULJICA
ANJA MATKOVIĆ,
FADIL ABDULOV,
FILIP ŠOVAGOVIĆ
Asistent: ANJA MATKOVIĆ
Monodrama Hrvatski Bog Mars, nastala prema motivima drame Miroslava Krleže u logoru, pripovetke Baraka 5B i pesme Europa 1942 koju smo preimenovali u Hrvatski Bog na Marsu.
Pojašnjenje: čovek intelektualac razočaran životom na ovom svetu, odlučuje slobodnom nogom „Rede Libero“ da stvori novi pravedniji svet izgovarajući prostu reč neću, stvarajući pritom neki novi svet na nekoj novoj planeti koja se indikativno zove, ovoga puta zloguko, Mars, rimski bog rata. Usled nemogućnosti življenja po vlastitom osećaju, pogledu na svet i moralnim načelima, u ljudima se stvara bunt, pa tako i u protagonisti koji, posedujući svoj um i intelekt kao jedino oružje, pokušava da dokuči jednačinu rata i suvislo kroz sebe potraži odgovore na krvava pitanja koja su postavljena svuda oko njega, pri tome traži sagovornika u publici i dvema gitarama, čiji ga tugaljivi zvuk bluza uporno tera da kopa po svome umu, spoznajama i osećajima.
U njemu se budi revolt podstaknut sveopštom ljudskom nemoći, tako da na kraju ipak progovara iz srca neću, jer ljudska glupost i pohlepa zajedno stvaraju krvavi karusel sveopšte ljudske klanice, kojoj se pojedinac, ipak, ne može superiorno suprotstaviti.
Pošto je Krleža svevremenski pisan, njegova misao itekako komunicira s današnjicom i haosom u kome svakodnevno živimo; i nas muče ista pitanja i tragamo za istim odgovorima, kako se odupreti svim pritisiima i kako pronaći male pukotine ljudskosti u sveopštem crnilu. Naš autorski tim prilaže svoju misao ovom Krležinom ratnom opusu u nadi da će uspeti da podstakne gledaoce da zajedno potražimo odgovor u veličanstvenoj poeziji, kroz briljantnu pesmu Europa 1942.
REČ SELEKTORA
Đorđe Kukuljica: HRVATSKI BOG NA MARSU Predstava je nastala po motivima iz dela Miroslava Krleže, dram U logoru, pripovetke Baraka 5B, pesama Evropa 1942 i Klaun. Tema predstave je – promišljanje intelektualca, nezadovoljnog situacijom na realnom svetu, spremnog da pravi novi pravedniji svet na nekom novom mestu, planeti Marsu. No, naziv planete potiče iz imena rimskog boga rata i to stvara posebnu atmosferu koja glumca usmerava na borbu umetničkim sredstvima uz pomoć prijatelja koji ga kroz muziku podržavaju na histrionskom putu, podstičući publiku da zajedno nađu odgovor u Krležinoj poetičnosti.
1. jul PETAK u 19,30h
Teatar „CARTE BLANCHE“
April Productions, Kanada i Bitef teatar, Srbija
ODBRANA GOSPOĐE KLITO MESTRES
Pisac: Monserat Rođ
Režija i izvođenje: DRAGANA VARAGIĆ
Dizajn predstave: Snežana Pešić
Dizajn projekcije: Vojin Vasović
Kamera: Božo Vasić
Iza dve prave i jedne virtuelne pozorišne zavese dve gospođe Klito Mestres, dve glumice – jedna na video-bimu a jedna na sceni, vežbaju jednu ulogu, Klitemnestru, na dva jezika. Udružiće se da izbrišu granice između života i pozorišta.
U monodrami katalonske spisateljice Monserat Rođ (Montserrat Roig), Odbrana gospođe Klito Mestres (1990), mitski i stvarni svet se prepliću dok Klito Mestres u svojoj garderobi posle 20 godina odsustvovanja sa scene priprema ulogu antičke kraljice Klitemnestre. U malom prostoru glumačke garderobe koji spaja stvarni svet sa pozorišnom iluzijom, dešava se transformacija žene koja nema svoju volju u ženu koja preuzima kontrolu nad svojim životom.
Ova adaptacija kreirana je kao presek dvodimenzionalnog i trodimenzionalnog sveta koji preskače granicu između fikcije i realnosti, prošlosti i sadašnjosti, udružuje filmsku i pozorišnu Klito Mestres u zajedničku priču o pomirenju i iskupljenju, povezujući klasičan grčki mit sa njegovom savremenom varijantom.
„Odlučila sam se da režiram ovaj komad jer mi se tema doma, kuće, ognjišta, tajnih niti koje nas kroz sećanje spajaju sa nečim što nam čuva vitalnost i u najtežim trenucima, istrgla kao najvažnija. Dopalo mi se da se poigravam s pozorišnim konvencijama i perpektivama, bojama i odsustvom boja. Moja glumica prolazi kroz tri pozorišne zavese, realne i virtuelne, koje definišu i određuju prostor i nalazi se u dve realnosti istovremeno.
Rad na ovom projektu završila sam novim pitanjima o dvojezičnosti: Da li su nam identiteti različiti na različitim jezicima? Za razliku od torontskog izvođenja koje je bilo samo na engleskom jeziku, ovaj put je Dragana reditelj nagovorila Draganu glumicu da igra predstavu dvojezično. Videćemo da li će nam to doneti odgovor na postavljeno pitanje ili će nas zavesti u lavirint novih pitanja“.
DRAGANA VARAGIĆ
Glumica, rediteljka, umetnička direktorka kompanije April Productions /Toronto, Kanada). Glumačka ostvarenja u Kanadi uključuju uloge u predstavama: Have I None (April Productions), Not My Story (April Productions/Artword), Biography: A Game (Atrium Theatre/Artword), The Vindication of Senyora Clito Mestres (April Productions), Daughters of Sheherezad (Modern Times Stage Company), The Witch od Edmonton, Scenes From and Execution, to Damascus (EST), Pauline and Turgenev (GCTC), The Catalan Plays (Persephone Theatre).
REČ SELEKTORA
Dragana Varagić: ODBRANA GOSPOĐE KLITO MESTRES U monodrami se prepliću mitski i stvarni svet, kroz dijalog glumice sa scene i virtualne glumice sa ekrana. Predstava je kreirana kao presek dvodimenzionalnog i trodimenzionalnog sveta gde se prožimaju fikcija i realnost, prošlost i sadašnjost, sa pričom o pomirenju i iskupljenju, povezujući klasični grčki mit sa njegovom danas mogućom varijantom.
30. jun ČETVRTAK u 19,45h
Pozorište lutaka „PINOKIO“
Ustanova kulture
„Vuk Karadžić“, Beograd
GLUMAC, KAŽI NEŠTO SMEŠNO
Igra: IRFAN MENSUR
Režija i dramatizacija: Irfan Mensur
Muzika: Aleksandar Sanja Ilić
Obračun malog glumca sa velikim pozorištem... a možda je to i obrnuto, obračun velikog glumca sa malim pozorištem. U svakom slučaju duhovita priča o životu, životu u pozorištu i oko njega. Pozorište je velika svečana dvorana i na kraju nje je pozornica... I uveče kada se u gradu sve zatvori, smiri, vi dolazite u pozorište. Gledate tako sami sebe na pozornici, smejete se i plačete... A ja ulazim u vašu dušu, kao u nečiju praznu kuću... To što vidite na sceni, liči vam na snove koje sanjate, zato valjda i odlazite u pozorište? Pozorište je velika svečana dvorana i na kraju nje je pozornica, a na njoj glumac...
IRFAN MENSUR rođen je u Sarajevu 1952. godine. Akademiju za pozorište i film završio je u Beogradu, zatim postao stalni član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, gde još uvek radi. Značajne predstave su mu: Seobe, Knez Pavle, Nahod Simeon, U potrazi za Marselom Prustom, Jegorov put, Mletački trgovac, Don Žuan...
Filmsku karijeru obeležili su mu: Sarajevski atentat, Čuvar plaže u zimskom periodu, Pas koji je voleo vozove, Tesna koža, Lav u srcu, Miris dunja, Kraljeva završnica... Glumio je i u TV seri]ama i dramama. Režirao je u Beogradu, Nišu, Zaječaru, Mostaru... Bavi se marketingom, pisao je i piše tekstove za muziku.
REČ SELEKTORA
Irfan Mensur: GLUMAC, KAŽI NEŠTO SMEŠNO Predstava je urađena na principu obračuna malog glumca sa velikim pozorištem i obrnuto, velikog glumca sa malim pozorištem. Dramatrurški je obogaćuje dobar izbor poezije kojim se ilustruje emotivno stanje glumca, a kod publike se izazivaju empatije koje vode u setu, humor, uzvišena osećanja – snove ispunjene emocijama.
1. jul PETAK u 20.40h
Teatar „CARTE BLANCHE“
Autorski projekat
Dramatizacija, režija, gluma: IVAN PERKOVIĆ
Narator: Renata Agostini
Ova poetska monodrama obuhvata pesnikov život od studentskih dana, do njegove prerane smrti. Predstava sadrži biografske elemente malo poznate široj javnosti i u formi je dokumentarna. Pesnikov život je veoma misteriozan i sadrži mnogo toga što privlači pažnju današnjeg gledaoca: ljubav, rat, stvaralaštvo, gubici, preokreti...
Kod Momčila Nastasijevića pesma je stanje svesti. Da biste shvatili njegovo stvaralaštvo, morate najpre upoznati njega. Zbog toga je za mnoge on hermetičan, a u stvari njegova misao je kristalno jasna, samo treba jasno i da se kaže.
Upoznajte Momčila Nastasijevića, najvećeg srpskog pesnika između dva svetska rata...
IVAN PERKOVIĆ
Završio glumu u klasi Elene Trepetove Kostić na Akademiji umjetnosti u Banja Luci. Diplomirao predstavom Solunci govore Antonija Đurića, u režiji Cisane Murusidze. Predstava je na repertoaru Narodnog pozorišta u Beogradu.
Premijere ove sezone:
Časovi u kojima ništa nismo znali jedni o drugima Petera Handkea, režija Mladen Materić. Koprodukcija (Banja Luka, Pariz, Lil, Tuluz )
Narodno pozorište Republike Srpske
Tom Sojer po motivima romana Marka Tvena, uloga Tom Sojer
Režija: Jug Radivojević; Dječije pozorište Republike Srpske
Predstava Četrnaesta Ana Đorđević, Narodno Pozorište Republike Srpske (NAJBOLJA PREDSTAVA NA 30. SUSRETIMA POZORIŠTA BiH)
-Diplomska predstava Solunci govore
(MOSKVA, ZLATNI VITEZ - SPECIJALNA NAGRADA ŽIRIJA)
- Autorski projekat, monodrama Pesnik za pesnike - Momčilo Nastasijević (20 Festival monodrame Istočno Sarajevo; „Dani Nastasijevića“; „Dani V. S. Miloševića“)
-Samostalni projekat Život oca Todora ovog i onog sveta M. Nastasijević
(Dani Nastasijevića, Festival kamernih scena-Sklonište u Teatru)
Kratki film Neko od nas Anje Kavić
(Sarajevo film festival- Special jury award; Star film festival, Sisak- Grand prix (Best short film); Belgrade Documentary and Short Film Festival- Best regional student film; Dirigo film festival, UK- Best internacional student film, STIF, Rijeka- Special jury award)
REČ SELEKTORA
Ivan Perković: PESNIK ZA PESNIKE Pesnička monodrama inspirisana životom i delom pesnika Momčila Nastasijevića. Filigranskom veštinom glumac vodi predstavu sublimirajući pesnikov život i pesnikovo stvaralaštvo. Neizostavni pečat ovom putu daje prikaz umetničkim sredstvima stanja u društvu koje je nesebično uticalo na život i delo pesnika, a predstavi daruje poseban sadržaj i dubinu.
Umetnik je uspeo da manje poznati misteriozni život velikog pesnika približi današnjem gledaocu: ljubav, rat, stvaralaštvo, porodica, gubici, preokreti... Nažalost, uglavnom, zbog ograničenih sredstava, u ovu grupaciju nisu mogle da uđu, takođe, izuzetno kvalitetne predstave: Nikole Rakočevića, LAURA, MOLIM TE, Vesne Tominac Matačić, JA KOJA IMAM NEVINIJE RUKE, iz Hrvatske.
2. jul PETAK u 20.45h
Pozorište lutaka „PINOKIO“
Konzumiram, dakle postojim
Teatar jedne klovnice
Autorka: IVANA KORAKSIĆ
Produkcija: Cirkusfera i Studentski kulturni centar
Podržano od Sekretarijata za kulturu grada Beograda
Saradnici: Nikola Mijatović i Dušan Murić
Predstava Konzumiram, dakle postojim je kritika konzumerizma i potrošačkog društva koja kombinuje tehniku klovna u pozorištu i konceptualnu umetnost.
Zasniva se na pokretu (mimi) uz minimalnu upotrebu teksta.
Počinje od verbalnog dela, preko pantomimskog pozorišta, a zatim se dramaturgija predstave razvija ka konceptualnom teatru.
Sastoji se iz uvoda i šest segmenata/scena.
Uvod predstavlja dobrodošlicu publici, kroz direktnu komunikaciju.
1.scena: Lost in the supermarket – neverbalna radnja prekomerne kupovine u supemarketu
2.scena: Lost in the supermarket 2 -neverbalna radnja - količina izbora koja nas pretvara u zombije
3.scena: Coffe break - posle uspešne kupovine svako zaslužuje da popije jednu kafu za poneti!
4.scena: Koreografija sa kesom - kupovina kao nova religija
5.scena: Suggar addict - zavisnost od konzumerizma
6.scena: Posveta konzumerizmu - Derviški ples sa plastičnom kesom u ruci
NAJAVA
Cirkusfera predstavlja:
Godina 2015. Kataklizma.
Korporativna mas hipnoza ljudi - konzumera. Virus kupovine se širi. Planetu Zemlju je zahvatila autoimuna bolest ljudske duše. Samouništenje je blizu.
Neopterećena globalnim problemima, klovnica Mirabel jednostavno želi da udahne sveže reciklirani vazduh u novootvorenom šoping centru „Kozmo“ i popije na miru jednu kafu.
Tu…,
Imate priliku da vidite
Jednu klovnicu sa crvenim nosem
U šopingu
& much more.
Dođite da konzumirate kvalitetnu umetnost i prefinjenu zabavu.
6 scena u jednoj večeri.
Preskočite jedno veče na fejsu,
I vidimo se na ovome plejsu.
Yes.Yes.Yes.
We love you all.
REČ SELEKTORA
Ivana Koraksić: KONZUMIRAM, DAKLE POSTOJIM Pantomimska predstava koja koristeći kombinaciju tehnike klovna i konceptualne umetnosti, kritikuje konzumerizam i potrošačko društvo. Počinje od verbalnog dela, preko pantomimskog pozorišta, a zatim se dramaturgija predstave razvija ka konceptualnom teatru u bliskom kontaktu sa publikom. Ovom izboru, od predstava koje nisu mogle da uđu u program Festivala, mogla su da se pridodaju još, najmanje tri programa.
3. jul PETAK u 19,30h
Pozorište lutaka „PINOKIO“
Autor: Katarina Orlandić
Predstava je multimedijalnog tipa, nastala kao adaptacija romana Dnevnik Ane Frank. Predstava se bavi prikazivanjem stanja prouzrokovanog izolovanošću i ubrzanim sazrevanjem junakinje, a sve vreme su prisutni: strah, strepnja, ljubav, glad, nemaština, hipertrofija čula... U koreodramskoj predstavi prepliće se više ženrova a dominantni je ekspresija u glumačkom izrazu i pokretu.
Ova predstava, po umetničkom predlošku može da pripada i grupaciji Literatura i poezija.
REČ SELEKTORA
Katarina Orlandić: ANELIS, SNOVIĐENJE PO DNEVNIKU ANE FRANK Predstava je multimedijalnog tipa, nastala kao adaptacija romana Dnevnik Ane Frank. Predstava se bavi prikazivanjem stanja prouzrokovanog izolovanošću i ubrzanim sazrevanjem junakinje, a sve vreme su prisutni: strah, strepnja, ljubav, glad, nemaština, hipertrofija čula... U koreodramskoj predstavi prepliće se više ženrova a dominantni je ekspresija u glumačkom izrazu i pokretu.
Ova predstava, po umetničkom predlošku može da pripada i grupaciji Literatura i poezija. Posebno mi je žao što u program nisu moglu da uđu izuzetno kvalitetno urađene monodrame mladih: Dušana Matejića, DNEVNIK JEDNOG LUDAKA, Anite Stojadinović, BOG DA PROSTI, Aleksandara Ristanovića, SUDNICA, Vanje Dujović, SJAJNA DELA PROPASTI NE MOGU.
3. jul PETAK u 20,45h
Pozorište lutaka „PINOKIO“
KOTS teatar
LJUBAV ONEMELOG BUNJUELOVOG HAMLETA BLIZANCA
Nadrealistička tragikomedija bez reči i sa muzikom, po motivima komične tragedije Luisa Bunjuela
Igraju: RADOŠ MARSENIĆ, MILOŠ MILINKOVIĆ, JADRANKA NANIĆ JOVANOVIĆ, MARINA KENING, ANA PAVLOVIĆ, DRAGAN JANČIĆ
Tekst, izbor muzike i režija: Slobodan Ž. Jovanović
Pomoćnik reditelja, kostim i pokret: Jadranka Nanić
Maska: Ljiljana Ristić
Fotografija i ton: Ninoslav Jovančev
ANA PAVLOVIĆ... Malvina/ Hamletov otac, poslušan i lepo vaspitan duh/ jedan kapetan
RADOŠ MARSENIĆ... Agrifonte/ Hamlet suparnik, Leticijin ljubavnik, sa interesne strane
MILOŠ MILINKOVIĆ... Hamlet, Leticijin ljubavnik sa superiorne strane
JADRANKA NANIĆ JOVANOVIĆ... Don Lupo, profesor igranja/ Leticija
MARINA KENIG... Kraljica majka/ Margarita, zaljubljena Mavarka
DRAGAN JANČIĆ... Mitridades, tvrdoglavi mrtvac/ doživotni posetilac sa amrelom
KOTS – Kulturno obrazovni teatar Srbije.
Pozorište je nastalo 2014. godine na incijativu reditelja Slobodana Ž. Jovanovića i glumice Jadranke Nanić, kao težnja za traganjem ka novim formama u teatru. Posle više eksperimenata, jedna od predstava koje su proistekle je i predstava po tekstu Luisa Bunjuela, nadrealistička komedija bezr reči: LJUBAV ONEMELOG BUNJUELOVOG HAMLETA BLIZANCA (ONEMELI BUNJUEL)
REČ SELEKTORA
KOTS teatar: ONEMELI BUNJUEL Predstava je rađena po Bunjuelovoj komičnoj tragediji Hamlet. To je nadrealistički komad, paradoksalan i nepredvidljiv. Hamlet je poziv mašti ili kako je to bolje rečeno u manifestu nadrealizma: „Nadrealizam – bazira se na izrađavanju mašte prevedene iz snova.“ Predstava, sa pantomimom, pokretom i efekasnim maskama uz saglasje moderne muzike stvara maštovito snoviđenje.
2. jul PETAK u 19,30h
Pozorište lutaka „PINOKIO“
CSS Teatro Stabile di Innovazione Friuli Venezia Giulia / CSS
DNEVNIK SRPSKE DOMAĆICE
Monodrama po istoimenom romanu Mirjane Bobić Mojsilović
Igra: KSENIJA MARTINOVIĆ
Adaptacija i dramatizacija teksta: Ksenija Martinović
Režija: Fiona Sansone
Anđelka oživljava svoja sećanja, preispitujući sebe, svoja osećanja i svoj život, detinjstvo u Jugoslaviji za vreme Tita, mladost i zrelost u Miloševićevoj Srbiji. Kako se pogledati u ogledalu posle mnogo godina? Shvatiti samu sebe, shvatiti celu jednu generaciju koja je bila isuviše mlada da bi tako brzo odrasla.
Jedan kasetofon. Godine šezdesete do devedesetih. Pionirska marama, novine, reči, televizija, dnevnik.
Anđelka, Anđelka jedna žena, jedan narod. Narod o kome priča ceo svet, koji živi na liniji civilizacije i straha, straha od nerazumevanja, straha da ne bude ućutkan. Italiju doživljava kao sećanje i kao budućnost, kao putovanja, muziku, zabavu, hranu.
Jedan dom otvoren ka svetu. Jedna kuća za domaćicu.
Anđelka nije tradicionalna domaćica. Dok zapad kuca na vrata i bombarduje, Anđelka igra, peva, želi da postane važna, da postane neko i nešto, sedi u drvenoj gajbi i čeka, čeka kao neka lutka. Čeka ali se ne dosađuje. Rizikuje! Rizikuje da voli, da bude voljena, srećna, da postane majka. Preispituje sebe i svoj patriotizam. Biti rođena tu gde jeste, gde pripada, biti Srpkinja trudeći se da iskrenost, barem jednom, bude najveća vrlina svih nas. Anđelka kroz svetlost pozornice priziva svoja sećanja, razotkrivajući tajne.
REČ SELEKTORA
Ksenija Martinović: DNEVNIK SRPSKE DOMAĆICE Monodrama je rađena po motivima istoimenog romana Mirjane Bobić Mojsilović. Glumačkim sredstvima s kojima prelazi tzv. rampu, umetnica uvlači publiku u svoje snoviđenje predstavljajući stanje i status srpske žene od detinjstva iz Titovog perioda, preko perioda Miloševićevog režima, preživljavanjem bombardovanja... Koresteći sredstva i svetla pozornice junakinja priziva sećanja razotkrivajući svoje tajne, deleći ih sa publikom.
30. jun ČETVRTAK u 20,40h
Pozorište lutaka „PINOKIO“
ZiP iT
Režija i izvođenje: ANA STANIŠIĆ i LJILJA FREDRIKSON
ZiP iT je duo pantomima, u žanru komedije, o dve prijateljice koje pokušavaju da se nose sa svojim različitostima i sličnostima. Kroz kombinaciju pantomime i uličnog plesa, Ljilja Fredrikson i Ana Stanišić preispituju i istražuju predrasude i uobičajena zapažanja o bliskom odnosu među ženama. Publika prati dva lika koja se koriste svim sredstvima kako bi svoj odnos održali živim - ljubavlju, mržnjom, udarcima, zagrljajima, bitkom četkicama za zube, pakostima, zavođenjem, borbom u video-igrama, maltretiranьem SMS porukama...
REČ SELEKTORA
Ljilja Fredikson i Ana Stanišić (Švedska): ZiP iT Predstava je rađena kombinovanjem tehnike mima i strit densa u kojoj dve prijateljice pokušavaju da se izbore sa svojim sličnostima i razlikama. Umetnice se ispituju istražujući predrasude i standardne slike bliskih odnosa između žena. Publika će pratiti njihov odnos kao što su: ljubav, mržnja, vređanje, zagrljaji, zavođenje, zlostavljanje, sa porukom - samo reci...
3. jul PETAK u 21,30h
Pozorište lutaka „PINOKIO“
Pozorište „Tri groša“, Beograd
EDIT
Monodrama sa elementima kabertskog teatra
Povodom 100-godišnjice rođenja Edit Pjaf
Igra: MILENA ŽIVANOVIĆ
Pisac teksta: Sara Radojković
Reditelj: Ana Popović
Kompozitor i pijanista: Jug Marković
Producent i organizator: Tamara Kojić
„Teško je živeti dva života u jednom“, poverava nam se Edit Pjaf u tekstu mlade i talentovane spisateljice Sare Radojković. U toj rečenici sažeto je nadljudsko životno iskustvo mrvice koja je nosila cipele broj 34. U njenim prodornim i sveobuzimajućim pesamama prepoznajemo kaldrmu pariskih ulica i duh varijetea iz tridesetih godina HH veka, kao i veličanstvenost mjuzik holova koji su okupljali elitu u svojim gledalištima.
Prijateljica Žana Koktoa, kuma Marlene Ditrih, mentorka Šarla Aznavura i Iva Montana, inspiracija za čitavu jednu epohu, Pjaf je postala pariski mit tako što je ostala verna ulici i karnevalu, kako u svojim pesamama, tako i u ličnom doživljaju života. Volela je strasno i bez rezerve, a plenila svojom jednostavnošću, setnom čežnjom i slobodom da bude samo svoja, i na marginama društva i pod svetlom reflektora.
Autorski tim predstave, inspirisan bajkom o prljavoj devojčici sa ulice koja se vinula do svetske slave, dočarava njeno svesno sagorevanje u ljubavi. Baš kao što je Sveta Tereza, Editina duhovna zaštitnica, rekla: „U životu nisu bitna velika dela, već velika ljubav“.
Udruženje „Tri groša“ registrovano je u septembru 2015. godine i prva zvanična produkcija udružanja je predstava Edit, koja je imala premijeru krajem 2015. godine. Osnivači i članovi udruženja su pripisali svoje prethodne projekte Udruženju od kojih je predstava Emigranti, zatvorenici slobode u režiji Marije Lipkovski projekat ostvaren u periodu prethodne tri godine. Predstava Emigranti nastala je u Berlinu 2014. godine i do sad je izvođena na brojnim festivalima u Evropi (Nemačka, Češka, Rusija). Na festivalu ArtOkraina u Sankt Peterburgu 2015. godine, predstava je osvojila nagradu za najbolju režiju.
REČ SELEKTORA
Milena Živanović: EDIT PJAF Moderna predstava koja koristeći savremene artističke modele (gluma, muzika, pokret, mimika, cirkuske veštine..) publiku vodi kroz bogat i kontroverzni život velike Edit Pjaf. Tim mladih umetnika (dramatruškinja, rediteljka, kompozitor i muzički izvođač) omogućili su da umetnica – izvođač, iskaže sve svoje glumačke i pevačke sposobnosti.
1. jul PETAK u 21.15h
Teatar „CARTE BLANCHE“
LenkArt – agencija za umetničko stvaralaštvo
STAND DOWN SA NEBOJŠOM MILOVANOVIĆEM
Igra: NEBOJŠA MILOVANOVIĆ
Učestvuju:
STANISLAV STOJKANOVIĆ (bubanj),
NEBOJŠA ŽIVKOVIĆ (gitara)
Tehnička saradnja: Jovana Bjeković
Autorski projekat glumca Nebojše Milovanovića kojeg nema ni na jednoj drugoj beogradskoj sceni, najbolja je kombinacija njegovih ličnih autoironičnih i duhovitih ispovesti koje sa vrhunskom veštinom povezuje s temom tekstova koje izgovara. U tome mu svesrdno pomaže Stand down bend, koji na vrlo zanimljiv način daje osobenost ovoj nesvakidašnjoj pozorišnoj formi.
Na lak i moderan način, Nebojša se bavi odnosom umetničkog i estradnog, pojavnog i površnog sa filozofskim, postaje i angažovan umetnik, a sve to spajajući anegdotsko i poetsko, lično i opšte...
Nezaboravno veče uz neverovatnog šarmera, koji će vas na vrlo duhovit način podsetiti na dobra, stara vremena puna poetike, humora i dobre muzike...
REČ SELEKTORA
Nebojša Milovanović: STAND DOWN Multimedijalna predstava, koja za osnovu ima prikaz života i dela umetnika u kombinaciji dokumentarnog kazivanja sa odličnom interpretacijom dobro odabrane poezije. Bazirana je na izuzetnom glumačkom izrazu i pobuđuje snažne emocije kod publike. U predstavi se koriste osmišljene video ilustracije i kvalitetna muzička podrška.
